Svaki dan dobivam istu poruku u inboxu. “Drago, mogu li otvoriti obrt ako sam u radnom odnosu?” Ljudi koji imaju siguran posao, a usput zarađuju nešto na strani. Paušalni obrt uz stalni posao u Hrvatskoj 2026. nije sivi prostor. To je jasno definirana zakonska kategorija koja se zove “druga djelatnost”. Vaš puni radni odnos ostaje vaša glavna osnova za doprinose, a obrt se na to nadograđuje s drugim, niže opterećenim režimom. Ako razmišljate o tome treba li vam, koliko košta, i smijete li uopće, ovaj tekst pokriva sve. 

Možda vas zanima i tekst o tome kako legalno zaraditi nešto bez otvaranja obrta. Ako nakon ove analize odlučite da vam obrt nije prioritet, postoje druge legalne staze.

Što znači “druga djelatnost” i zašto je to financijska prednost koju većina propusti

Druga djelatnost je status koji u sustavu obrta i poreza znači da niste prijavljeni na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje preko obrta. Već ste osigurani preko radnog odnosa, i tu osnovu ne mijenjate kada otvarate paušalni obrt. To je razlog zašto je ovaj oblik daleko jeftiniji od obrta koji vam je jedini izvor prihoda.

Glavna djelatnost vs druga djelatnost

Ako je obrt vaša jedina ili glavna djelatnost, doprinose plaćate svaki mjesec, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Osnovica za 2026. iznosi 797,20 EUR, a ukupni mjesečni doprinosi 290,98 EUR.

Ako je obrt druga djelatnost uz vaš puni radni odnos, doprinose ne plaćate mjesečno. Plaćate ih jednom godišnje, prema rješenju Porezne uprave, u roku 15 dana od uručenja rješenja. Iznos ovisi o tome u koji ste razred upali prema ukupnim godišnjim primicima.

Ista djelatnost, isti obrt, ista evidencija. Samo drugi status osiguranja i drugi raspored plaćanja.

Zašto ne plaćate mjesečne doprinose

Vaš poslodavac za vas već uplaćuje pune doprinose iz vaše bruto plaće. Mirovinsko prvog stupa (15%), mirovinsko drugog stupa (5%), zdravstveno (16,5%). Vi ste osigurani po toj osnovi. Otvaranjem obrta kao druge djelatnosti ne stvarate nove obveze za istu vrstu osiguranja. Na vaš dohodak iz obrta primjenjuje se smanjena stopa doprinosa (MIO I 7,5%, MIO II 2,5%, ZO 7,5%), i to jednom godišnje, na utvrđenu godišnju poreznu osnovicu po razredu.

Laički: Poslodavac vam već plaća mirovinsko i zdravstveno iz plaće. Kroz obrt plaćate samo “dopunu” jednom godišnje, ovisno koliko ste zaradili.

Tko može otvoriti paušalni obrt uz radni odnos u 2026.?

Većina zaposlenih u Hrvatskoj može otvoriti paušalni obrt. Postoji nekoliko jasnih uvjeta i jednako jasnih ograničenja koje propisuju Zakon o obrtu, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o radu.

Uvjeti koje morate ispuniti

• Imate sklopljen ugovor o radu (puno ili nepuno radno vrijeme), ili ste član uprave/direktor u vlastitom društvu i osigurani po toj osnovi.
• Vaš očekivani godišnji primitak iz obrta nije veći od 60.000,00 EUR. Iznad toga prelazite u sustav PDV-a i gubite status paušalca.
• Vaša djelatnost je dozvoljena za paušalno oporezivanje.
• Vaš ugovor o radu ne sadrži klauzulu o zabrani natjecanja koja bi pokrivala vašu obrtnu djelatnost, ili imate pisano odobrenje poslodavca.

Tko ne može

• Slobodne profesije. Odvjetnici, javni bilježnici, revizori, porezni savjetnici, sudski tumači i druga zanimanja koja Zakon o porezu na dohodak izričito isključuje iz paušalnog oporezivanja.
• Već registrirani obrt na dohodak. Ne možete imati dva paralelna obrta u različitim režimima oporezivanja kod iste osobe.

Što ako radite na nepuno radno vrijeme

Možete otvoriti paušalni obrt kao drugu djelatnost. Status osiguranja po nepunom radnom vremenu nije isto što i puno radno vrijeme, ali za potrebe statusa obrta dovoljno je da ste prijavljeni u sustav obveznog osiguranja preko radnog odnosa. Vaš obrt je i tada “druga djelatnost”, ne glavna.

Mora li poslodavac znati da otvarate obrt?

Načelno, ne. Zakon o radu ne obvezuje vas da poslodavca obavijestite o otvaranju obrta. Ali postoji važna iznimka koja se zove zakonska zabrana natjecanja. Ako je ignorirate, obrt vam se može pretvoriti u sudski spor.

Zakonska zabrana natjecanja iz članka 101. Zakona o radu

Članak 101. stavak 1. Zakona o radu izričito propisuje da radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. To pravilo vrijedi automatski, čim potpišete ugovor o radu. Ne mora se posebno ugovarati. Ne mora biti zapisano u ugovoru. Vrijedi za vrijeme cijelog trajanja radnog odnosa.

Ako vaš poslodavac proizvodi i prodaje rukotvorine, a vi otvorite obrt za proizvodnju i prodaju rukotvorina, prekršili ste zakon. Iako vam ugovor o radu možda ne spominje obrt, ne spominje konkurenciju, ne spominje zabrane.

Kada zaista trebate pisano odobrenje

Pisano odobrenje vam treba u svakom slučaju u kojem je vaša obrtna djelatnost ista ili slična djelatnosti poslodavca. Razgovor i usmena potvrda neće biti dovoljni ako poslodavac kasnije promijeni mišljenje.

Postoji jedna važna nijansa iz tumačenja Ministarstva rada. Ako je u trenutku zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se već bavite određenom djelatnošću, a nije od vas zahtijevao da prestanete, smatra se da vam je dao odobrenje. Takvo odobrenje poslodavac može i naknadno opozvati, poštujući rokove otkaznog roka iz ugovora.

Što ako otvorite obrt u istoj djelatnosti kao poslodavac

Posljedice nisu trivijalne. Prema članku 101. stavku 2. Zakona o radu, poslodavac od vas može tražiti:

• naknadu pretrpljene štete
• da se posao iz obrta smatra sklopljenim za njegov račun (što znači da vam ne pripada zarada iz tog posla)
• da mu prenesete zaradu ili potraživanje zarade iz takvog posla

Ne samo da možete izgubiti posao. Možete ostati i bez zarade iz obrta za određeno razdoblje. Sudska praksa pokazuje da poslodavci ovo pravo aktivno koriste kada otkriju paralelnu djelatnost.

Ugovorna zabrana natjecanja iz članka 102. Zakona o radu

Postoji još jedna stvar koju morate provjeriti. Ako vaš ugovor o radu sadrži klauzulu o ugovornoj zabrani natjecanja, ta zabrana vrijedi i nakon prestanka radnog odnosa, do najviše dvije godine. Pažnja: ugovorna zabrana vrijedi samo ako u trenutku potpisivanja ugovora imate plaću jednaku ili veću od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, i ako se poslodavac obvezao na isplatu naknade u iznosu najmanje 50% prosjeka vaše plaće u tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa.

Ako otvorite obrt u istoj djelatnosti i niste ispoštovali ugovornu zabranu, poslodavac vas može tužiti i potraživati ugovornu kaznu.

Laički: Ako u ugovoru piše “zabrana natjecanja”, pročitajte tu klauzulu prije nego što potpišete obrt. Ako ne piše ništa, automatski vrijedi pravilo iz članka 101.: ne smijete raditi u istoj djelatnosti kao poslodavac dok ste kod njega zaposleni.

Koliko paušalni obrt uz posao stvarno košta u 2026.?

Tri kategorije troškova. Paušalni porez na dohodak (kvartalno), godišnji doprinosi po rješenju Porezne, i HOK članarina. Sve ostalo (knjigovodstvo, fiskalizacijska oprema, eRačuni) može biti dodatni trošak, ali nije nužno.

Porez na dohodak: sedam razreda po HOK tablici za 2026.

Paušalni porez na dohodak plaća se kvartalno, do zadnjeg dana svakog tromjesečja. Iznos ovisi o razredu, a razred ovisi o ukupnim godišnjim primicima. Hrvatska obrtnička komora službeno objavljuje razrede koji vrijede za 2025. i 2026. godinu.

Tablica 1. Razredi paušalnog poreza na dohodak za 2026. (izvor: HOK)

Razredi NE djeluju progresivno. Ako uđete u peti razred, plaćate fiksnih 720 EUR godišnje, ne progresivnu stopu na razliku iznad praga. Efektivna porezna stopa na primitke u svim razredima iznosi otprilike 1,8%, što je dramatično niže od porezne stope na plaću.

Godišnji doprinosi za drugu djelatnost

Ovdje paušalni obrt uz posao postaje stvarno povoljan. Doprinose ne plaćate mjesečno. Plaćate ih jednom godišnje, na temelju rješenja Porezne uprave, koje se utvrđuje nakon vašeg PO-SD obrasca za prethodnu godinu. Rok plaćanja je 15 dana od uručenja rješenja.

Tablica 2. Godišnji doprinosi za paušalni obrt kao drugu djelatnost u 2026. (izvor: HOK)

Stope su MIO I stup 7,5%, MIO II stup 2,5% i zdravstveno 7,5%, što ukupno čini 17,5% na utvrđenu godišnju poreznu osnovicu po razredu.

HOK članarina i oslobođenje za nove obrte

Komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori iznosi otprilike 34 EUR kvartalno, odnosno oko 136 EUR godišnje. Plaća se 28.2., 31.5., 31.8. i 30.11. svake godine.

Važno: novootvoreni obrti oslobođeni su plaćanja HOK komorskog doprinosa u prve dvije godine poslovanja. To znači da prve dvije godine vašeg obrta ovaj trošak ne postoji.

Konkretna usporedba: koliko bi vas obrt koštao kao glavna, a koliko kao druga djelatnost

Primjer: paušalni obrt u četvrtom razredu (godišnji primitak između 19.900,01 i 30.600,00 EUR).

Razlika je više nego dvostruka. To je razlog zašto ljudi koji već imaju stalni posao i razmišljaju o obrtu, gotovo uvijek imaju financijski isplativiji put nego oni koji odmah ulaze u obrt kao jedinu djelatnost.

Izračunajte godišnje opterećenje za svoju situaciju

Brojke iz tablica vrijede za sve razrede, ali vaš stvarni trošak ovisi o tome u koji ćete razred upasti. Unesite očekivani godišnji primitak i kalkulator izbacuje sve: razred, paušalni porez, godišnje doprinose, HOK članarinu i ukupno opterećenje, plus koliko vam stvarno ostaje od prihoda.

Kako se zapravo računa paušalni porez za drugu djelatnost?

Logika je jednostavna, a većina ljudi je ne razumije.

Logika izračuna korak po korak

1. Utvrđuje se gornja granica razreda u koji ste ušli. Recimo da ste ostvarili 25.000 EUR primitaka. To vas stavlja u 4. razred (19.900,01–30.600,00 EUR). Gornja granica razreda je 30.600,00 EUR.
2. Priznaje se 85% normiranih rashoda. To je fiksna pretpostavka, ne ovisi o stvarnim troškovima.
3. Porezna osnovica je 15% od gornje granice razreda. Dakle 15% od 30.600 = 4.590 EUR.
4. Stopa poreza je 12%. 12% od 4.590 EUR = 550,80 EUR godišnje.
5. Iznos se dijeli kvartalno. 550,80 EUR / 4 = 137,70 EUR po kvartalu.

Kako otvoriti paušalni obrt uz radni odnos: postupak u sedam koraka

1. Provjerite ugovor o radu i klauzulu o zabrani natjecanja

Prije bilo čega drugog, izvadite ugovor o radu i potražite klauzule koje se odnose na:

• zabranu konkurencije (čl. 101. ZOR-a vrijedi automatski, ali tražite i bilo kakvu pisanu zabranu)
• ugovornu zabranu natjecanja (čl. 102. ZOR-a, vrijedi i nakon prestanka radnog odnosa)
• dodatni posao ili dodatno zaposlenje (neki kolektivni ugovori imaju ograničenja)

Ako postoji zabrana koja pokriva vašu planiranu djelatnost, zatražite pisano odobrenje poslodavca. Razgovor i mail nisu dovoljni. Treba vam potpisan dokument.

2. Odaberite djelatnost i NKD šifru

Pretražite Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti (NKD 2025.) i odaberite šifru koja najbolje opisuje vašu planiranu djelatnost. Provjerite je li ta djelatnost dozvoljena za paušalno oporezivanje. Većina uslužnih i obrtničkih djelatnosti je dozvoljena.

3. Prijavite obrt

Imate tri opcije:

• Online preko sustava e-Građani - preporučeno, najbrže, traje 1-3 radna dana
• Osobno u nekom od HITRO.HR ureda - postoji u svim većim gradovima
• Putem javnog bilježnika

Pri prijavi obavezno navedite da otvarate obrt kao "drugu djelatnost uz radni odnos". Bez te oznake Porezna će vas svrstati kao da je obrt vaša jedina djelatnost, i automatski ćete dobiti mjesečne uplatnice za doprinose.

Potrebni dokumenti:

• Osobna iskaznica
• OIB
• Potvrda o zaposlenju (ugovor o radu ili potvrda poslodavca o aktivnom radnom odnosu)
• Dokaz stručne osposobljenosti (samo za vezane obrte: frizer, kozmetičar, automehaničar i sl.)

4. Otvorite poslovni račun u banci

Iako Zakon ne traži odvojeni račun za paušalne obrtnike, otvaranje poslovnog računa je preporučljivo zbog tri razloga: lakša evidencija primitaka, jasna granica između privatne i poslovne imovine, te jednostavnije podnošenje PO-SD obrasca na kraju godine. Većina banaka ima posebne pakete za obrte koji koštaju 5-10 EUR mjesečno.

5. Prijavite se u sustav RPO i odaberite paušalno oporezivanje

Nakon što dobijete rješenje o upisu u Obrtni registar, imate 8 dana da se prijavite Poreznoj upravi u sustav RPO (Registar poreznih obveznika). Pritom predajete obrazac RPO i odabirete paušalno oporezivanje. Ako propustite ovaj rok ili ne označite paušalno, automatski ćete biti svrstani kao obveznik poreza na dohodak po općoj stopi, što je dramatično skuplje.

6. Pripremite se za Fiskalizaciju 2.0

Od 1. siječnja 2026. paušalni obrti su obvezni:

• Fiskalizirati sve račune. Uključujući račune koje plaća krajnji potrošač uplatom na transakcijski račun (do 2026. takvi se računi nisu fiskalizirali). Frizer paušalist, IT freelancer s domaćim privatnim klijentom, catering paušalist. Svi sada moraju fiskalizirati i uplate koje stižu na žiroračun.
• Zaprimati elektroničke račune (eRačune) od poslovnih subjekata. Ako vam dobavljač ili partner šalje račun, mora biti u strukturiranom elektroničkom formatu, ne PDF.

Obveza izdavanja eRačuna (B2B i B2G) za paušalne obrte stupa na snagu tek 1. siječnja 2027.

7. Učlanite se u HOK i počnite izdavati račune

Članstvo u HOK-u je obvezno za sve obrte. Učlanjenje je automatsko, ne morate posebno popunjavati zahtjeve. Komorski doprinos vam se naplaćuje kvartalno, osim u prve dvije godine kad ste oslobođeni.

Što vas čeka nakon otvaranja: kalendar obveza za 2026.

Paušalni obrt nije "obrt bez knjigovodstva". To je obrt s minimalnim knjigovodstvom. Razlika je važna i većina obrtnika koji propadnu, propadnu jer su tu razliku ignorirali.

Mjesečne obveze

• Vođenje Knjige prometa (KPR obrazac). Na kraju svakog radnog dana upisujete sve naplaćene primitke (gotovina, kartica, transakcijski račun).
• Izdavanje fiskaliziranih računa za sve usluge i proizvode.

Kvartalne obveze

• Uplata paušalnog poreza do posljednjeg dana tromjesečja (31.3., 30.6., 30.9. i 31.12.). Uplata ide na uplatni račun poreza na dohodak vašeg grada ili općine prebivališta, uz model HR68 i poziv na broj 1449 + OIB.
• Uplata HOK članarine (osim u prve dvije godine).

Godišnje obveze

• Podnošenje PO-SD obrasca do 15. siječnja za prethodnu godinu. Ovo nije plaćanje, nego izvješće o ostvarenim primicima na temelju kojeg Porezna utvrđuje konačni razred i šalje rješenje o doprinosima.
• Uplata godišnjih doprinosa po rješenju Porezne uprave, u roku 15 dana od uručenja.

Fiskalizacija 2.0: nove obveze koje stupaju na snagu 1.1.2026.

Već smo to spomenuli u koraku 6, ali ponavljam jer su ovo najveće promjene od uvođenja paušala. Od 1. siječnja 2026. svi paušalni obrti moraju fiskalizirati i uplate na transakcijski račun, ne samo gotovinske i kartične. Ako ovo propustite, Porezna može izreći kaznu.

Najčešće greške koje obrtnici uz zaposlenje rade

Iz mojih svakodnevnih razgovora s povratnicima i čitateljima, ovo je pet stvari koje se najčešće provuku.

Neizdavanje fiskaliziranog računa za uplatu na transakcijski račun

Do 2026. mnogi su paušalisti uplate od privatnih klijenata na žiroračun smatrali "bezgotovinskim" i preskakali fiskalizaciju. Od 1.1.2026. to više nije moguće. Svaka uplata mora imati fiskalizirani račun s JIR-om i QR kodom.

Propuštanje PO-SD obrasca do 15. siječnja

PO-SD se predaje za prethodnu kalendarsku godinu, čak i ako ste obrt otvorili krajem prosinca. Propuštanje roka nosi novčanu kaznu prema Zakonu o porezu na dohodak.

Miješanje osobnih i poslovnih financija

Zakon to ne zabranjuje paušalcima, ali otežava administraciju. Ako se ikad podvrgnete poreznoj kontroli, miješane uplate vas mogu koštati izgubljenih sati objašnjavanja.

Ignoriranje zabrane konkurencije iz ugovora o radu

Najveća pravna zamka. Ljudi misle "moj poslodavac to neće saznati". Saznat će. Obrtni registar je javan, pretraživanje OIB-a je trivijalno, i poslodavci to rade rutinski.

Krivo procjenjivanje praga od 60.000 EUR

Prag se prati u 12 uzastopnih mjeseci, ne u kalendarskoj godini. Ako ste u veljači 2026. naplatili 5.000 EUR, a u veljači 2027. predviđate da ćete prijeći 60.000 EUR ukupno za prethodnih 12 mjeseci, već u veljači 2027. ulazite u sustav PDV-a.

Što ako obrt naraste preko praga od 60.000 EUR?

Tada gubite status paušalnog obrtnika i postajete obveznik PDV-a od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon prelaska praga. To znači potpuno drugi režim oporezivanja, vođenje punih poslovnih knjiga, podnošenje PDV prijava i potencijalno prelazak s obrta na drugi pravni oblik. To je tema za zaseban tekst koji sam pokrio u postu o pragovima za PDV i što kad obrt prijeđe 60.000 EUR.

Zaključak

Paušalni obrt uz stalni posao u 2026. je jedan od rijetkih scenarija u kojem hrvatski porezni sustav stvarno nagrađuje dvostruki status. Vaša plaća pokriva sva obvezna osiguranja, a obrt se nadograđuje s minimalnim opterećenjem od oko 5–6% efektivne stope na primitke. Ako razmišljate o tome zato što stvarno imate posao na strani, ovo je oblik koji vam štedi i novac i administraciju.

Detaljan postupak otvaranja obrta od ideje do prvog radnog dana, uključujući sve dokumente i rokove, opisao sam u posebnom vodiču.