Netko u obitelji umre i odjednom se pojavi hrpa papira koje nitko ne razumije. Ili vam roditelj kaže da bi vam za života prepisao stan, pa svi oko vas imaju drugačije mišljenje o tome koliko će to koštati. Oporezivanje darova i nasljedstva u Hrvatskoj tema je koja se stalno provlači kroz obiteljske razgovore, a rijetko tko zna gdje točno stoji pravilo.

Najčešće čujem dvije krajnosti. Jedni su uvjereni da država uzme dio svega što naslijedite. Drugi su uvjereni da se ne plaća baš ništa.

Istina je između. Postoje dva odvojena poreza, stope su niske, a krug ljudi koji ih uopće plaćaju znatno je uži nego što se misli. Problem nije visina poreza. Problem je što ljudi ne znaju koji se porez na što odnosi, pa krivo planiraju i onda se iznenade rješenjem u sandučiću.

U ovom tekstu saznat ćete što se točno oporezuje, koliko iznosi porez, tko je zakonom oslobođen, tko podnosi prijavu i u kojem roku, te koje su situacije u kojima se ljudi najčešće zabune.

Što se u Hrvatskoj oporezuje kod darova i nasljedstva?

Kod darova i nasljedstva u Hrvatskoj primjenjuju se dva različita poreza, ovisno o tome što stječete. Novac i pokretnine ulaze u porez na nasljedstva i darove, a nekretnine u porez na promet nekretnina.

Porez na nasljedstva i darove je lokalni porez i uređen je Zakonom o lokalnim porezima. Plaća se na gotov novac, novčane tražbine, vrijednosne papire te na pokretnine, ali samo ako je pojedinačna tržišna vrijednost pokretnine veća od 6.700 eura na dan utvrđivanja porezne obveze (čl. 4. st. 1. Zakona o lokalnim porezima).

Nekretnine nisu obuhvaćene tim porezom. Za njih vrijedi poseban zakon, o čemu niže.

Laički prevoditelj

Pokretnina je sve što nije zemljište ili građevina. Automobil, plovilo, zlato, umjetnina, oprema.

Novčana tražbina je pravo da od nekoga naplatite novac, primjerice pozajmica koju je pokojnik nekome dao.

Ostavitelj je osoba koja je umrla. Daroprimatelj je osoba koja prima dar.

Zakon gleda pojedinačnu vrijednost svake stvari, a ne njihov zbroj. Tri stvari od po 5.000 eura ne ulaze u oporezivanje. Jedna stvar od 7.000 eura ulazi.

Ako razmišljate o prodaji naslijeđenih stvari, porezni tretman te prodaje uređen je posebno i o tome sam pisao u tekstu o porezu na prodaju rabljenih stvari.

Koliko iznosi porez na nasljedstva i darove?

Porez na nasljedstva i darove plaća se po stopi od 4% (čl. 8. Zakona o lokalnim porezima). Kod nekretnina se umjesto njega plaća porez na promet nekretnina po stopi od 3% (čl. 12. Zakona o porezu na promet nekretnina).

Osnovicu čini iznos gotovog novca te tržišna vrijednost tražbina, vrijednosnica i pokretnina na dan utvrđivanja porezne obveze, i to nakon odbitka dugova i troškova koji se odnose na tu imovinu (čl. 6. st. 1. ZoLP). Osnovicu utvrđuje nadležno porezno tijelo, ne vi.

Napomena: dugovi se odbijaju samo ako se odnose na imovinu koja se oporezuje. Ne možete odbiti kredit koji nema veze s naslijeđenom stvari.

Kada nastaje porezna obveza

Kod nasljedstva obveza nastaje u trenutku pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju. Kod dara obveza nastaje u trenutku primitka dara, a ako postoji pisani ugovor o darovanju, u trenutku potpisa tog ugovora (čl. 7. ZoLP).

To je važno jer se tržišna vrijednost gleda na taj dan, a ne na dan kad rješenje stigne poštom.

Tko ne plaća porez na nasljedstvo i darovanje?

Najveći dio ljudi koji naslijede ili dobiju dar u Hrvatskoj ne plaća ništa. Zakon oslobađa najbliži krug obitelji, i to kod oba poreza.

Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem (čl. 9. t. 1. ZoLP). Ista formulacija ponavlja se i kod nekretnina (čl. 15. t. 1. ZoPPN).

U praksi to znači da roditelj može djetetu darovati stan, novac ili automobil bez ijednog eura poreza. Isto vrijedi i obrnuto, od djeteta prema roditelju, te između bračnih drugova.

Tko još ne plaća

• Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne samouprave, tijela državne uprave, javne ustanove, vjerske zajednice, zaklade, Crveni križ i neprofitne pravne osobe registrirane za humanitarnu pomoć (čl. 9. t. 3. ZoLP)
• Osobe kojima država ili lokalna jedinica daruje pokretnine bez naknade zbog odštete ili iz razloga vezanih uz Domovinski rat (čl. 9. t. 2. ZoLP)
• Osobe koje primaju darove za svrhe utvrđene posebnim propisima (čl. 9. t. 4. ZoLP)
• Kod nekretnina još i bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose (čl. 15. t. 3. ZoPPN)

Tko nije oslobođen

Ovo je dio koji ljude najčešće iznenadi. Oslobođenje se odnosi na uspravnu liniju, dakle na roditelje, djecu, unuke, bake i djedove. Braća i sestre nisu oslobođeni. Nisu ni nećaci, tetke, stričevi ni prijatelji.

Ako brat bratu daruje 20.000 eura, to je oporezivi dar po stopi od 4%.

Oba zakona spominju izričito bračnog druga. Ako živite u izvanbračnoj zajednici ili životnom partnerstvu, status oslobođenja provjerite u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prije nego potpišete ugovor.

Kako se oporezuje darovanje ili nasljeđivanje nekretnine?

Kod nekretnina se ne plaća porez na nasljedstva i darove, nego porez na promet nekretnina po stopi od 3%. Obveznik je onaj tko nekretninu stječe.

Zakon o porezu na promet nekretnina izričito ubraja nasljeđivanje i darovanje u stjecanje nekretnine (čl. 4. st. 1. t. 2.). Obveznik kod nasljeđivanja je nasljednik ili zapisovnik, a kod darovanja daroprimatelj (čl. 7. ZoPPN).

Osnovica je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze (čl. 9. st. 1.). Porezna uprava ovlaštena je sama procijeniti tu vrijednost ako je iznos iz isprave manji od cijena koje se postižu na tržištu (čl. 9. st. 4.).

Kod darovanja unutar uže obitelji porez je nula, ali isprava svejedno ide Poreznoj upravi. Oslobođenje se ne ostvaruje šutnjom, nego evidencijom.

Kada se umjesto ovog poreza plaća PDV

Ako se na stjecanje nekretnine plaća porez na dodanu vrijednost, to se ne smatra prometom nekretnina u smislu ovog zakona (čl. 5. st. 2. ZoPPN). Kod klasičnog darovanja između fizičkih osoba to nije slučaj, ali je važno znati da se ta dva poreza ne zbrajaju.

Ako kupujete prvu nekretninu i zanima vas što možete vratiti kroz porez, pogledajte tekst o povratu poreza za prvu nekretninu.

Plaća li se porez na naslijeđeni ili darovani automobil?

Automobil je pokretnina, pa u pravilu ulazi u porez na nasljedstva i darove ako mu je tržišna vrijednost veća od 6.700 eura. Ako ste u prvom nasljednom redu, ne plaćate ništa.

Zakon o lokalnim porezima propisuje i da se porez na nasljedstva i darove ne plaća ako se na tu pokretninu plaća neki drugi porez prema posebnom propisu (čl. 4. st. 2.). Kod vozila je taj posebni propis Zakon o posebnom porezu na motorna vozila.

Uz to postoji i upravna pristojba na stjecanje rabljenih vozila. Ona se ne plaća u dva slučaja koja su ovdje bitna. Prvo, stjecanje na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ne smatra se stjecanjem za potrebe te pristojbe. Drugo, kod darovanja se ne plaća ako je vozilo u Hrvatskoj registrirano na darovatelja, a stjecatelj je bračni drug, potomak, predak, posvojenik ili posvojitelj (čl. 26. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila).

Napomena: bez dokaza o plaćenoj pristojbi ili plaćenom porezu na nasljedstva i darove vozilo se ne može registrirati na novog vlasnika, osim u navedenim izuzecima.

Tko prijavljuje dar ili nasljedstvo Poreznoj upravi i u kojem roku?

U većini slučajeva vi ne prijavljujete ništa. Prijavu podnosi javni bilježnik ili sud, elektroničkim putem ili osobnom dostavom, ovisno o tome tko je ispravu izdao.

Javni bilježnik dužan je jedan primjerak isprave, uz OIB sudionika, dostaviti nadležnom poreznom tijelu najkasnije u roku od 30 dana od ovjere potpisa ili sastavljanja javnobilježničkog akta (čl. 45. st. 1. ZoLP).

Sudovi i druga javnopravna tijela dostavljaju svoje odluke u roku od 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je odluka postala pravomoćna (čl. 45. st. 2. ZoLP).

Kada prijavljujete sami

Ako ispravu nije ovjerio javni bilježnik niti ju je izdao sud ili drugo javnopravno tijelo, vi ste dužni dostaviti je nadležnom poreznom tijelu u roku od 30 dana od dana njezina nastanka (čl. 45. st. 4. ZoLP).

To je najčešća zamka. Neformalni ugovor o darovanju napisan na kuhinjskom stolu nikoga ne oslobađa obveze prijave.

Rok plaćanja i kada rješenja uopće nema

Porez se plaća u roku od 15 dana od dostave rješenja o utvrđivanju poreza (čl. 45. st. 5. ZoLP).

Ako obveze nema, primjerice zato što ste u prvom nasljednom redu ili je vrijednost pokretnine ispod praga, porezno tijelo uopće ne donosi rješenje (čl. 45. st. 6. ZoLP). Nedolazak rješenja u tom slučaju nije previd, nego zakonom predviđen ishod.

Checklista dokumentacije

• Isprava o stjecanju: rješenje o nasljeđivanju, ugovor o darovanju ili odluka suda
• OIB svih sudionika
• Dokaz o srodstvu ako tražite oslobođenje: rodni list, vjenčani list, rješenje o posvojenju
• Podaci o tržišnoj vrijednosti stvari na dan nastanka porezne obveze
• Dokazi o dugovima i troškovima vezanima uz tu imovinu, ako ih ima

Što se događa ako se nasljedstva odreknete ili ga ustupite?

Odricanje od nasljedstva ne stvara poreznu obvezu za onoga tko se odriče. Porez plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili je njoj ustupljeno.

Zakon o lokalnim porezima to kaže izravno. Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, porez plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripalo (čl. 5. st. 2.).

Isto vrijedi i kod nekretnina. Ako se nasljednik tijekom ostavinske rasprave odrekne nasljedstva ili ga ustupi drugom sunasljedniku, na samo odricanje ili ustupanje ne plaća se porez (čl. 7. st. 1. ZoPPN).

Ključna riječ je u ostavinskom postupku. Ako se odreknete nakon što je rješenje postalo pravomoćno, to više nije odricanje, nego darovanje imovine koju ste već stekli.

Razvrgnuće suvlasništva

Kada više nasljednika naslijedi nekretninu zajedno pa je kasnije podijele, porez na promet nekretnina ne plaćaju osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove nekretnine, i to neovisno o omjerima prije i nakon diobe (čl. 13. t. 8. ZoPPN).

Kako se oporezuje ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju?

Kod ugovora o uzdržavanju porez ne plaća onaj tko prima uzdržavanje, nego davatelj uzdržavanja, jer on stječe nekretninu.

Obveznik poreza na promet nekretnina kod oba tipa ugovora je davatelj uzdržavanja (čl. 8. st. 1. ZoPPN).

Razlika je u trenutku nastanka obveze. Kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju nastaje u trenutku smrti primatelja uzdržavanja (čl. 17. ZoPPN).

Umanjenje od 5% po godini

Kod doživotnog uzdržavanja porez se umanjuje za 5% za svaku godinu trajanja uzdržavanja od dana sklapanja ugovora do smrti uzdržavanog (čl. 8. st. 2. ZoPPN). Uvjet je da je ugovor ovjerio sudac nadležnog suda, potvrdio javni bilježnik ili je sastavljen u obliku javnobilježničkog akta.

Ako je ugovor trajao 20 godina, poreza praktički nema.

Kada je davatelj uzdržavanja član uže obitelji

Bračni drug, potomci, preci u uspravnoj liniji te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s primateljem uzdržavanja ne plaćaju porez na promet nekretnina stečenih na temelju ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju (čl. 13. t. 7. ZoPPN).

Što napraviti prije nego potpišete bilo što

Većina obiteljskih prijenosa imovine u Hrvatskoj je porezno neutralna. To ne znači da je administrativno neutralna.

Tri stvari koje vrijedi provjeriti prije potpisa. Prvo, u kojem ste točno nasljednom redu, jer o tome ovisi sve ostalo. Drugo, koja je stvarna tržišna vrijednost onoga što stječete, jer se osnovica utvrđuje po tržištu, a ne po iznosu upisanom u ugovor. Treće, tko podnosi prijavu, jer ako isprava ne prolazi kroz javnog bilježnika ili sud, taj je posao vaš i rok je 30 dana.

Ako ste kroz nasljedstvo dobili dionice, udjele u fondovima ili kriptovalute, njihovo daljnje držanje i prodaja imaju svoja pravila i o tome sam detaljno pisao u tekstu o porezu na ulaganja.