Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj iznosi 696,44 eura. To je 46,49 posto prosječne neto plaće, prema . Treći stup mirovine postoji upravo zbog ove razlike između onoga što danas zarađujete i onoga što vas čeka kao državna mirovina.

To je vaša privatna mirovinska štednja, izvan državnog sustava, s vašim imenom na računu i vašim pravilima. Ali oko nje kruže mitovi koji ljude koštaju tisuće eura. „Država će uzeti taj novac.“, „Fond će propasti.“, „Novac je zarobljen.“ Većina onoga što se priča je netočno ili nepotpuno.

U ovom postu objašnjavamo kako treći stup zaista funkcionira u 2026.: koliko se može uplaćivati, što daje država preko poticaja i u kojoj situaciji ima najviše smisla. Nakon ovog teksta imate dovoljno informacija da donesete odluku za sebe.

Što je treći stup mirovine i čemu služi?

Treći stup mirovine je dobrovoljna mirovinska štednja koja se vodi na vaše osobno ime u dobrovoljnom mirovinskom fondu (DMF). Postoji da kompenzira razliku između plaće koju primate sada i mirovine koju realno možete očekivati iz državnog sustava.

Hrvatski mirovinski sustav ima tri stupa.

I. stup je državna mirovina. Financira se solidarno. Svaki mjesec iz vaše bruto plaće u I. stup odlazi doprinos od 15 %, ali taj novac ne ide na vaš račun. Odlazi trenutnim umirovljenicima. Kad vi odete u mirovinu, vašu mirovinu plaćat će buduće generacije. Sustav ovisi o demografiji, koja u Hrvatskoj ne ide u vašu korist. Prema podacima HZMO-a, danas na jednog umirovljenika dolazi samo 1,40 zaposlenih.

II. stup je štednja u obveznom mirovinskom fondu. Dio vaše bruto plaće, 5 %, svakoga se mjeseca odvaja na vaš osobni račun u obveznom mirovinskom fondu, a obveznim mirovinskim fondovima upravljaju mirovinska društva. Riječ je o vašem osobnom računu, ali vezano je za radni odnos, sustav i pravila isplate.

III. stup je nešto sasvim drugo. Vi otvarate račun u dobrovoljnome mirovinskom fondu, on je isključivo na vaše ime – glasi na vas kao fizičku osobu. Nije vezan za radni odnos. Nije obvezan. Vi odlučujete koliko i kada uplaćujete. I to je novac koji ide isključivo vama ili vašim nasljednicima.

Kako funkcionira treći stup u praksi?

Otvarate račun u odabranom dobrovoljnom mirovinskom fondu, uplaćujete koliko želite i kada želite, a sredstva se ulažu u portfelj obveznica, dionica i drugih instrumenata prema investicijskoj politici fonda. Kod modernih fondova cijeli proces učlanjenja je digitalan.

Treći stup ima nekoliko ključnih obilježja koja ga razlikuju od svake druge štednje.

Nema obvezne mjesečne uplate. Možete uplatiti 100 eura ovaj mjesec, ništa sljedećih šest, pa 50 eura. Nema opomena, penala ni gubitka prava. Račun ostaje aktivan, sredstva koja su već uplaćena i dalje se ulažu na tržištu kapitala.

Nema minimalnog iznosa. Uplata od 10 eura ima isti status kao uplata od 1000 eura. Razlika je samo u tome koliko ćete na kraju imati.

Račun je na vaše ime. To nije korporativni račun fonda. To je vaš osobni mirovinski račun u fondu, vidljiv u svakom trenutku, najčešće preko mobilne aplikacije fonda.

Fond ulaže prikupljeni novac prema unaprijed definiranoj investicijskoj politici. Tipičan portfelj kombinira obveznice, instrumente novčanog tržišta i dionice. Cilj nije špekulacija. Cilj je pobijediti inflaciju i zaštititi kapital na duži rok. Prinosi nisu garantirani i mogu varirati ovisno o kretanjima na tržištu.

Što se događa ako prestanem uplaćivati?

Ništa loše. Račun ostaje aktivan, dosadašnja sredstva i dalje se ulažu, i možete nastaviti uplaćivati u bilo kojem trenutku. Niti jedan dobrovoljni mirovinski fond u Hrvatskoj nema obvezu redovite uplate. To je jedna od ključnih prednosti dobrovoljne mirovinske štednje koju propisuje Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Koliko mogu uplaćivati i kako dobiti maksimalni državni poticaj?

Možete uplaćivati koliko želite. Država godišnje odobrava poticaj od 15 posto na uplate do 663,61 eura, što je maksimalnih 99,54 eura besplatnog novca godišnje. Za maksimalni poticaj potrebno je uplatiti oko 55,30 eura mjesečno.

Ovaj poticaj zove se državna poticajna sredstva (DPS) i regulira ga Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. HANFA i Ministarstvo financija službeno objašnjavaju kako DPS funkcionira.

Mehanika je sljedeća:

• Uplatite 100 eura u 2026. → država u 2027. doda 15 eura
• Uplatite 600 eura u 2026. → država doda 90 eura
• Uplatite 663,61 eura u 2026. → država doda maksimalnih 99,54 eura
• Uplatite 1000 eura u 2026. → država i dalje doda samo 99,54 eura, jer je to gornji limit

Ne morate uplatiti cijeli iznos odjednom. Možete uplaćivati 55,30 eura mjesečno (12 puta 55,30 = 663,61 eura) i dobivate maksimalni poticaj. Ili jednom godišnje. Ili nekom drugom dinamikom tijekom godine. Računa se ukupan zbroj.

Realna stopa povrata samo na temelju DPS-a je 15 posto u prvoj godini, prije nego što fond zaista zaradi išta na tržištu. Mali broj financijskih instrumenata u Hrvatskoj nudi sličan instant povrat samo od državnog poticaja. Ministarstvo financija je 16. prosinca 2025. iz proračuna isplatilo ukupno 15,5 milijuna eura DPS-a za 249.447 članova dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Što ako ne iskoristim poticaj ove godine?

Propada. Državni poticaji vrijede za kalendarsku godinu u kojoj ste uplatili. Ako u 2026. ne uplatite ništa, ne možete u 2027. nadoknaditi 99,54 eura iz 2026. Svaka propuštena godina je propušteni poticaj koji se ne može nadoknaditi.

Što ako sam član u više fondova istovremeno?

Dopušteno je biti član više dobrovoljnih mirovinskih fondova istovremeno, ali državna poticajna sredstva dobivate za štednju u samo jednom od njih. Ako ste član više fondova, sami birate u koji vam se uplaćuje DPS. Ako ne odaberete, država ih dodjeljuje na račun u fondu u kojem imate najviše sredstava na 31. prosinca prethodne godine.

Kako se učlaniti u Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond?

Učlanjenje u Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond potpuno je digitalno preko mobilne aplikacije ili online sučelja, traje par minuta i može se obaviti od kuće. Trebate osobnu iskaznicu i mobitel s kamerom. Ugovor postaje aktivan tek nakon prve uplate.

Otvoreno govorim da je Raiffeisen DMF moj partner. Surađujem s njima jer su prvi dobrovoljni mirovinski fond pokrenut u Hrvatskoj još 2002. godine, prošli su sve krize zadnja dva desetljeća i ostali stabilni, i jer su jedni od rijetkih koji su cijeli proces učlanjenja prebacili u digitalno sučelje. Za mene osobno to je važno jer želim imati pregled vlastitih financija u svakom trenutku, ne čekati izvod jednom godišnje poštom.

Proces učlanjenja izgleda ovako:

1. Otvarate online sučelje za učlanjenje u Raiffeisen DMF koje se nalazi na sljedećem linku  
2. Slikate osobnu iskaznicu (prednju i stražnju stranu)
3. Slikate svoje lice radi potvrde identiteta putem Identyum tehnologije
4. Ispunjavate polja zahtjeva za učlanjenje
5. Nakon predaje zahtjeva, na mail dobivate IBAN računa fonda te poziv na broj koji je potrebno koristiti prilikom vršenja uplata, kao i uplatnicu s bar-kodom putem koje je također moguće vršiti uplate. Osim toga, uplate u bilo kojem trenutku možete vršiti putem mobilne aplikacije Raiffeisen mirovinski fondovi.

Ne treba odlazak u poslovnicu, ne treba vaditi rodni list, ne treba čekati u redu. Ugovor postaje aktivan tek nakon prve uplate. To znači da se možete učlaniti, preuzeti aplikaciju, razmotriti uvjete i tek onda odlučiti hoćete li i koliko uplatiti. Imate i zakonsko pravo na raskid ugovora bez navođenja razloga u roku od 15 dana od prve uplate, navodi HANFA.

Cijeli postupak učlanjenja prošao sam i sam pokazao u videu na svom Instagramu, korak po korak, da možete vidjeti točno kako izgleda od početka do kraja prije nego što sami krenete.

Drago Jukić × Raiffeisen DMF

Što je s naknadama u Raiffeisen DMF-u?

Tipična struktura naknada u dobrovoljnom mirovinskom fondu izgleda ovako:

• Ulazna naknada: ne postoji
• Upravljačka naknada: oko 1,8 posto godišnje od imovine fonda, uključena u prinos
• Naknada depozitaru: oko 0,021 posto godišnje
• Izlazna naknada: oko 1,75 posto, samo pri prijenosu u drugi fond, ne pri redovnoj isplati mirovine

Konkretne aktualne brojke i prospekt fonda nalaze se na službenim stranicama Raiffeisen DMF-a.

Zaključak

Treći stup mirovine je danas najfleksibilnija opcija dodatne mirovinske štednje u Hrvatskoj. Nema obvezne mjesečne uplate. Novac je na vaše ime. Država dodaje do 99,54 eura godišnjeg poticaja. Poslodavac može uplaćivati neoporezivo do 804 eura godišnje. Sredstva su zaštićena zakonom i nasljediva su.

Postoji ograničenje: novac ne možete početi podizati do 55. godine. Ali to nije nedostatak, to je sama svrha proizvoda. Namjenska štednja za mirovinu ne uspijeva ako je dostupna za korištenje dok smo radno aktivni. Upravo činjenica da sredstva nisu lako dostupna doprinosi tome da treći stup ispunjava svoju svrhu i potiče dugoročnu financijsku disciplinu.

Ako vas zanima konkretno učlanjenje, na stranici Projekt Fond možete pogledati cijeli proces učlanjenja u Raiffeisen DMF korak po korak, od  aplikacije do prve uplate. Tako možete vidjeti točno kako izgleda prije nego što sami krenete.

Pitanje nije isplati li se. Pitanje je možete li si priuštiti da ne počnete.

Disclaimer

Sadržaj ovog teksta je informativan i ne predstavlja personalizirano financijsko savjetovanje. Prinosi mirovinskih fondova u prošlosti nisu garancija budućih prinosa, koji mogu biti i negativni te varirati ovisno o kretanjima na tržištu. Iznosi i postoci u tekstu odnose se na zakonsko stanje u 2026. godini i podložni su promjenama. Izvori: Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon o porezu na dohodak, HZMO, HANFA, Ministarstvo financija RH, Raiffeisen DMF. Prije donošenja odluke o učlanjenju u dobrovoljni mirovinski fond preporučuje se proučavanje prospekta fonda.