Vratili ste se u Hrvatsku nakon godina rada u inozemstvu. Negdje ste pročitali da povratnici imaju pravo na pet godina povrata cijelog uplaćenog poreza na plaću. Prošla je godina, došao svibanj i rješenje vam nije stiglo. Niste sami, ovo je puno češća situacija nego što se misli.
Prije nego idemo dalje, važno je razumjeti jednu stvar koja se često pogrešno tumači. Ovo nije porezno oslobođenje. Svi smo jednaki pred zakonom, pa poslodavac uredno svaki mjesec odvaja porez na dohodak iz vaše plaće kao i za sve ostale radnike. Ono što povratnik dobiva je puni godišnji povrat tog uplaćenog poreza, isplaćen u svibnju iduće godine. Funkcionira točno kao cashback od države.
Razlog zašto povrat ne dođe automatski je gotovo uvijek isti. Kad ste odlazili u inozemstvo, niste se otišli odjaviti u policijskoj postaji. MUP nema podatak da ste bili izvan Hrvatske, pa Porezna uprava ne može automatski utvrditi da imate pravo. U ovom tekstu objašnjavam kako mjera funkcionira, tko ima pravo s obzirom na način rada i kako sami aktivirati povrat preko obrasca ZPP-DOH ili žalbom do 31. srpnja.
Što je povrat poreza za povratnike i koliko traje?
Godišnji porez na dohodak iz plaće umanjuje se za 100 % razmjernog dijela porezne obveze, i to kroz razdoblje od pet godina. Drugim riječima, sav porez koji je vaš poslodavac tijekom godine odvojio iz vaše plaće vraća vam se natrag jednom godišnje, tijekom pet godina.
Olakšica se primjenjuje od 1. siječnja 2025., što znači da pravo mogu ostvariti samo oni koji su nakon tog datuma prijavili prebivalište ili boravište u Hrvatskoj. Cijeli pravni okvir mjere objavljen je na stranici Porezne uprave o umanjenjima povratnicima. Da biste ostvarili pravo, morate ispuniti četiri uvjeta:
- Imate hrvatsko državljanstvo i hrvatski ste iseljenik ili potomak iseljenika u europskim ili prekomorskim državama. Alternativno, imate odobren boravak u RH kao iseljenik bez hrvatskog državljanstva ili kao član obitelji takve osobe.
- Najmanje 2 godine ste neprekidno boravili u inozemstvu.
- U MUP-ovim evidencijama ste prijavili promjenu boravka, privremeni ili trajni odlazak iz RH. Alternativno, nikada ranije niste imali prijavljeno prebivalište ili boravište u Hrvatskoj.
- Niste bili izaslani na rad u inozemstvo od strane tuzemnog poslodavca.
Olakšica nije vezana uz poreznu rezidentnost. Ako ste vi radili i boravili vani, a vaša je obitelj cijelo vrijeme bila u Hrvatskoj, i dalje možete ostvariti pravo ako ispunjavate ostale uvjete.
Što znači “neprekidno najmanje 2 godine”?
Neprekidno znači bez prekida koji bi rezultirao trajnim povratkom u Hrvatsku. Kraći dolasci na godišnji odmor, obiteljske posjete ili kratki poslovni putovi ne računaju se kao prekid. Ključno je da ste cijelo vrijeme bili prijavljeni izvan Hrvatske ili da ste živjeli i radili vani bez prijavljenog hrvatskog prebivališta.
Tko ima pravo na povrat s obzirom na način rada?
Ovo je dio koji većina propusti. Povrat poreza za povratnike odnosi se isključivo na dohodak od nesamostalnog rada, dakle na plaću. To ima konkretne posljedice ovisno o tome kako radite.
Zaposleni kod poslodavca
Ako ste se vratili u Hrvatsku i zaposlili u nekoj firmi po ugovoru o radu, imate pravo na povrat. Sav porez koji vam je tijekom godine obračunavan na plaću vraća vam se u cijelosti, za razdoblje od pet godina. Ovo je najčešći scenarij i najjednostavniji za ostvariti. Ako ste se vratili i radite za stranog poslodavca iz Hrvatske, situaciju detaljno razlažem u tekstu o radu za stranog poslodavca nakon povratka.
Direktor i vlasnik d.o.o. ili j.d.o.o.
Ako ste otvorili vlastitu firmu i u njoj ste zaposleni kao direktor, vi ste sami sebi poslodavac i sebi isplaćujete plaću. Porez koji firma odvaja na vašu plaću tretira se kao dohodak od nesamostalnog rada. Imate pravo na povrat tog poreza, jednako kao i da radite kod nekog drugog poslodavca.
Obrt, paušalni obrt i slobodno zanimanje
Ako se vratite u Hrvatsku i otvorite obrt, paušalni obrt ili obavljate slobodno zanimanje, na te prihode nemate pravo na ovaj povrat. Razlog je tehnički, ali bitan: prihodi iz obrta i slobodnih zanimanja porezno se tretiraju kao dohodak od samostalne djelatnosti, ne kao plaća. Zakon olakšicu veže isključivo uz dohodak od nesamostalnog rada.
Kombinacija plaće i samostalne djelatnosti
Ako ste zaposleni u firmi, a uz to imate i obrt sa strane, situaciju rješavate kroz godišnju prijavu poreza na dohodak na obrascu DOH. U tom slučaju ne podnosite ZPP-DOH. Pravo na povrat za dio koji se odnosi na plaću dokazujete kroz obrazac DOH. Detalje obračuna utvrđuje Porezna uprava temeljem vaše prijave.
Praktično gledano, za većinu povratnika ova olakšica funkcionira kao godišnji cashback od države. Ako vam je godišnja bruto plaća 30.000 eura, a porez koji je poslodavac tijekom godine odvojio iznosi nekoliko tisuća eura, taj se iznos u svibnju iduće godine vraća na vaš tekući račun. Više o tome kako općenito funkcionira povrat poreza i koliko se može vratiti, čitajte u tekstu o povratu poreza u 2026.
Zašto Porezna uprava ne prepozna automatski svakog povratnika?
Porezna uprava utvrđuje pravo na olakšicu po službenoj dužnosti, što znači da bi sve trebalo biti automatski. U praksi se to događa samo ako su svi podaci na svojem mjestu.
Sustav radi ovako. Porezna uprava povlači podatke iz evidencija MUP-a. Provjerava jeste li bili odjavljeni iz Hrvatske najmanje 2 godine, kad ste se vratili, i tko ste po državljanstvu i porijeklu. Ako MUP ima podatak o vašoj odjavi, sve teče glatko. Ako nema, Porezna uprava ne vidi da ste uopće bili vani.
Najčešći razlog: neodjava boravišta prilikom odlaska
Velik broj ljudi prilikom odlaska u inozemstvo ne odlazi se odjaviti u policijskoj postaji. Razlozi su različiti, od nedostatka vremena do uvjerenja da to nije potrebno. Posljedica je da MUP u svojim evidencijama nema podatak o vašem odlasku, pa Porezna uprava radi s pretpostavkom da ste cijelo vrijeme bili u Hrvatskoj.
Ako ste u takvoj situaciji, automatski povrat poreza za povratnike neće stići. To ne znači da nemate pravo, samo znači da pravo morate aktivirati sami.
Drugi slučajevi gdje automatika ne radi
Postoje i slučajevi kada ste se uredno odjavili, ali se podaci iz nekog razloga nisu prenijeli ili evidencija nije ažurirana na vrijeme. Također, ako ste hrvatski iseljenik bez hrvatskog državljanstva, postupak utvrđivanja je složeniji i može trajati duže nego automatski ciklus Porezne uprave u svibnju. Detalje o tome kako se utvrđuje porezni status nakon povratka, Porezna uprava razrađuje na stranici o utvrđivanju rezidentnosti u porezne svrhe.
U svim ovim slučajevima imate dva pravna puta da sami pokrenete stvar.
Kako sami dokazati pravo preko obrasca ZPP-DOH?
Imate dva roka i dva načina. Prvi i jednostavniji način je da do 28. veljače tekuće godine podnesete obrazac ZPP-DOH (Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku) za prethodnu kalendarsku godinu. Drugi način je da se žalite na privremeno porezno rješenje, što možete učiniti do 31. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu.
Kako podnijeti obrazac
Obrazac ZPP-DOH podnosite kroz sustav ePorezna ili mobilnu aplikaciju mPorezna, ili fizički u ispostavi Porezne uprave prema vašem prebivalištu. Obrazac je standardiziran i u njemu navodite po kojoj osnovi tražite priznavanje prava, u vašem slučaju umanjenje za povratnike.
Što priložiti kao dokaz
Ovo je najvažniji dio postupka. Porezna uprava treba vidjeti tri stvari:
- Da ste bili u inozemstvu najmanje 2 godine neprekidno. Ovo se dokazuje potvrdom o prijavi boravka iz države u kojoj ste živjeli, ugovorom o radu, poreznim potvrdama iz te države ili sličnim službenim ispravama.
- Da ste hrvatski državljanin ili iseljenik. Ovo se dokazuje domovnicom, putovnicom ili rješenjem o državljanstvu.
- Da ste prijavili prebivalište u Hrvatskoj nakon 1. siječnja 2025. Ovo Porezna uprava ima u svojim evidencijama iz MUP-a, ali možete priložiti i potvrdu.
Što je dokumentacija detaljnija i jasnija, manje pitanja i poziva na dopunu možete očekivati.
Što ako propustite oba roka
Ako propustite i 28. veljače i 31. srpnja, pravo na povrat za tu poreznu godinu se gubi. Ne propada zauvijek za sve godine, samo za tu konkretnu godinu. Sljedeće godine možete podnijeti zahtjev za novu poreznu godinu, ali povrat za propušteno više ne možete tražiti.
Tko nema pravo na ovu olakšicu?
Olakšica je jasno omeđena zakonom. Ne mogu je ostvariti:
- Osobe koje su se vratile u Hrvatsku prije 1. siječnja 2025. godine. Zakon nema retroaktivno djelovanje.
- Osobe koje su bile izaslane na rad u inozemstvo od strane hrvatskog poslodavca. Ako vas je vaša hrvatska firma poslala raditi vani, niste pravno gledano bili u inozemstvu na način koji zakon priznaje.
- Osobe koje su u inozemstvu bile manje od 2 godine neprekidno.
- Osobe mlađe od 30 godina koje već koriste umanjenje godišnjeg poreza po osnovi godina života. Ova dva umanjenja se međusobno isključuju, ne mogu se kombinirati.
- Osobe koje obavljaju isključivo samostalnu djelatnost (obrt, paušalni obrt, slobodno zanimanje), jer olakšica vrijedi samo za dohodak od plaće.
Olakšica također isključuje korištenje umanjenja predujma poreza na dohodak na području jedinica lokalne samouprave I. skupine i Grada Vukovara. Možete koristiti jedno ili drugo, ne oba istovremeno.
Zaključak
Porezni povrat za povratnike, pet godina punog povrata uplaćenog poreza na plaću, jedna je od konkretnijih financijskih mjera koje država nudi onima koji se odluče na povratak. Mjera je realna i funkcionira, ali u praksi traži od povratnika da bude proaktivan. Ako vas Porezna uprava nije automatski prepoznala, to ne znači da pravo nemate. Znači samo da ga morate sami pokrenuti.
Najjednostavnije je podnijeti ZPP-DOH do 28. veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Ako ste taj rok propustili, ostaje vam žalba na privremeno porezno rješenje do 31. srpnja iste godine. I jedno i drugo je legitiman pravni put, oba imaju isti učinak.
Ako se tek vraćate ili planirate povratak, ova mjera se može kombinirati i s drugima poput onih iz programa Biram Hrvatsku za 2026., pa se isplati pogledati cijeli paket prije nego donesete odluku.
Iz pravnog kuta, Matea Martić, mag. iur.
Olakšica za povratnike pravno je utemeljena u Zakonu o porezu na dohodak i odnosi se isključivo na razmjerni dio porezne obveze koji potječe od plaće. To je važno jer dosta povratnika u praksi misli da im nakon povratka cijela porezna obveza pada na nulu, a zakon nije tako napisan. Sva ostala porezna davanja, doprinosi i porez na ostale izvore dohotka, obračunavaju se redovno.
Druga važna stvar koju gledam u praksi je da rok od 31. srpnja za žalbu na privremeno porezno rješenje nije isto što i prešutno produljenje roka. To je prekluzivni rok, što znači da nakon njega Porezna uprava više neće prihvatiti prigovor, čak ni s opravdanim razlozima. Tko ozbiljno misli ostvariti povrat trebao bi ZPP-DOH podnijeti odmah u veljači, a žalbu u srpnju ostaviti samo kao plan B.
