Svake godine isti razgovor. Kolega pita: “Je li ti poslodavac odobrio godišnji?” A ti nisi ni siguran imate li uopće pravo na njega. Ili ste promijenili posao pa ne znate koliko ste dana stekli kod novog poslodavca. Ili ste bili na rodiljnom i HR Vam je rekao da vam je stari godišnji “propao 1. srpnja.”

Godišnji odmor je jedno od rijetkih prava koje Zakon o radu štiti toliko ozbiljno da ga se ne možete niti odreći ni prodati. Ali samo ako znate koja su Vaša prava.

U ovom tekstu ćete naučiti: koliko dana vam po zakonu pripada, kada stječete pravo, što se dogodi s godišnjim kad otkažete, i koje su najčešće zamke zbog kojih radnici gube dane na koje imaju potpuno legitimno pravo.

Koliko dana godišnjeg odmora imam pravo po Zakonu o radu?

Zakonski minimum godišnjeg odmora u Hrvatskoj su četiri tjedna godišnje. To je 20 radnih dana ako radite pet dana u tjednu, ili 24 radna dana ako radite šest dana u tjednu. Blagdani se ne računaju u godišnji odmor.

Pravo na godišnji odmor jamči Ustav Republike Hrvatske (čl. 56.), a podrobno ga uređuju čl. 76.-85. Zakona o radu.

Minimum je uvijek četiri tjedna. Kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu mogu propisati više, ali nikad manje.

Iznimke: Maloljetnici i radnici koji rade na poslovima sa štetnim utjecajima na zdravlje imaju zakonski minimum od pet tjedana. Isto vrijedi za osobe s invaliditetom.

Laički rečeno: što je to “četiri tjedna” u praksi?

Laički rečeno: zamislite da imate pravo na odmor koji traje koliko i jedan radni ciklus. Ako radite od ponedjeljka do petka, to su 4 puta 5 dana, dakle 20 radnih dana. Blagdani, vikendi i bolovanje se ne “kradu” iz tih dana.

Kada stječem pravo na godišnji odmor?

Pravo na puni godišnji odmor stječete nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod istog poslodavca. Ako imate prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, rok od šest mjeseci kreće od nule.

Što je razmjerni godišnji odmor i kako se izračunava?

Razmjerni godišnji odmor iznosi jednu dvanaestinu (1/12) punog godišnjeg odmora za svaki puni odrađeni mjesec. Najmanje polovica odrađenog mjeseca zaokružuje se na cijeli mjesec.

Formula je jednostavna: Puni godišnji odmor ÷ 12 x broj odrađenih mjeseci = razmjerni odmor

Primjer za radnika koji radi 5 dana u tjednu (20 dana punog odmora):

Zaokruživanje ide u korist radnika: ako Vam ispada 1,5 dan, dobivate 2. (čl. 78. ZR)

Može li poslodavac sam odrediti kada idem na godišnji?

Da, poslodavac utvrđuje raspored korištenja godišnjeg odmora. Ali nije mu dopušteno to raditi samovoljno, jer mora uzeti u obzir i mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. Morate biti obaviješteni najmanje 15 dana unaprijed.

Zakon je jasan: raspored utvrđuje poslodavac, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. (čl. 85. ZR)

Ali postoji i Vaše pravo. Jedan dan godišnjeg odmora imate pravo koristiti kada Vi to odlučite, uz uvjet da o tome obavijestite poslodavca najmanje tri dana ranije. (čl. 85. st. 5. ZR)

U praksi to znači: jedna slobodna srijeda godišnje je Vaše pravo, bez odobrenja.

Što ako Vam poslodavac uopće ne određuje termin?

Ako poslodavac do 30. lipnja ne objavi raspored korištenja godišnjih odmora, to ne znači da niste stekli pravo. Znači da je on prekršio zakonsku obvezu. Možete pisanim putem zatražiti ostvarenje prava, a potom prijaviti Inspekciji rada.

Što se dogodi s godišnjim kada dam otkaz ili budem otpušten?

Bez obzira na to dajete li Vi otkaz ili ga dobivate, za tu kalendarsku godinu ostvarujete pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Svaki neiskorišteni dan koji Vam preostane pri prestanku radnog odnosa mora Vam biti isplaćen u novcu.

Kako to izgleda u praksi?

Recimo da radite pet dana u tjednu i imate pravo na 20 dana punog godišnjeg odmora. Dajete otkaz u rujnu (9 odrađenih mjeseci). Vaš razmjerni odmor iznosi 15 dana. Iskoristili ste 10 dana ranije te godine. Poslodavac Vam je dužan pri odlasku isplatiti naknadu za preostalih 5 dana.

A što ako sam iskoristio više dana nego što mi pripada?

Ako Vam je poslodavac u lipnju odobrio svih 20 dana odmora, a Vi otkažete u srpnju, poslodavac nema pravo od Vas tražiti povrat naknade za “previše” iskorištene dane. Pravo je iskorišteno, novac se ne vraća.

Ako razmišljate o promjeni posla, pročitajte i vodič Više od jedne plaće: Kako legalno zaraditi u Hrvatskoj bez otvaranja obrta.

Mogu li dobiti novac umjesto dana godišnjeg odmora

Ne. Zakon o radu izričito zabranjuje svaki sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili isplatu naknade umjesto korištenja odmora. Jedina iznimka je prestanak radnog odnosa.

Članak 80. ZR-a je kratak i jasan: takav sporazum je ništetan. To znači da pravno ne postoji, čak i ako ga potpišete.

Poslodavac koji umjesto da Vam da godišnji odmor ponudi novac, čini prekršaj. Za tu radnju može biti kažnjen novčanom kaznom od 4.110 do 7.960 eura.

Laički rečeno: zašto se godišnji ne može “prodati”?

Laički rečeno: to je kao kad Vam banka kaže da ne smijete dati svoja prava na zdravstveno osiguranje za jednokratnu isplatu. Zakon štiti Vaš odmor od Vas samih jer zna da pod pritiskom možete prihvatiti nešto što nije u Vašem interesu.

Do kada moram iskoristiti preneseni godišnji odmor?

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora koji prenesete u sljedeću godinu morate iskoristiti najkasnije do 30. lipnja te sljedeće godine. Nakon toga pravo prestaje.

Ako ste, primjerice, iz 2025. prenijeli nekoliko dana odmora, rok za njihovo korištenje je 30. lipnja 2026.

Napomena o najavljenoj promjeni: Prema informacijama iz javnih rasprava, Ministarstvo rada priprema izmjene ZR-a koje bi produljile ovaj rok na 18 mjeseci od kraja godine u kojoj je odmor stečen. U trenutku pisanja ovog teksta te izmjene još nisu objavljene u Narodnim novinama. Za godišnji odmor stečen u 2025. i ranije, vrijedi rok 30. lipnja 2026. Pratite promjene na projekthrvatska.com jer ćemo objaviti obavijest čim zakon stupi na snagu.

Tri zamke zbog kojih radnici gube dane na koje imaju pravo

Zamka 1: Godišnji odmor “propao” zbog rodiljnog dopusta

Ovo je daleko najčešća zamka u mom inboxu.

Svaki tjedan dobivam poruke u stilu: bila sam na rodiljnom, vratila se na posao, a HR mi je rekao da mi je godišnji odmor propao 1. srpnja. Gotovo svaka radnica koja se vraća s dopusta dobije tu informaciju. I gotovo uvijek je pogrešna.

Poslodavci u HR sustavima automatski brišu stari godišnji odmor 1. srpnja. Ali članak 84. stavak 5. Zakona o radu propisuje jasnu iznimku upravo za ovu situaciju.

Godišnji odmor koji radnica zbog rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta nije mogla iskoristiti, niti joj je poslodavac omogućio korištenje do 30. lipnja sljedeće godine, ona ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratila na rad. (čl. 84. st. 5. ZR)

Konkretan primjer:

I što s bolešću (čuvanjem trudnoće) koja je prethodila rodiljnom?

Ako je bolovanje zbog trudnoće neposredno prešlo u rodiljni dopust, i taj godišnji odmor ne propada 30. lipnja. Aktivira se ista iznimka iz čl. 84. st. 5. ZR jer je radnica zbog dopusta bila objektivno spriječena iskoristiti ga.

Što napraviti ako Vam poslodavac odbija odobriti taj godišnji?

Prema čl. 133. ZR-a:

1. Podnesite pisani zahtjev poslodavcu (e-mail je dovoljan) u roku od 15 dana od saznanja da Vam pravo uskraćuju.
2. Ako poslodavac u sljedećih 15 dana ne udovolji zahtjevu, imate pravo tužbom tražiti zaštitu prava pred nadležnim sudom.
3. Uz to, možete prijaviti poslodavca Inspekciji rada. Kazna za poslodavca pravnu osobu iznosi od 4.110 do 7.960 eura. (čl. 228. st. 1. t. 18. ZR)

Nemojte prihvaćati usmeni odgovor. Sve tražite pisanim putem. To je Vaš dokaz ako dođe do spora.

Zamka 2: Pogrešno računanje razmjernog odmora

Mnogi radnici ne znaju da se najmanje polovica odrađenog mjeseca zaokružuje na cijeli mjesec. Ako ste počeli raditi 12. travnja, travanj Vam se računa kao puni odrađeni mjesec za svrhu izračuna godišnjeg odmora. (čl. 78. st. 4. ZR)

Isto vrijedi za dane: ako Vam ispada 1,5 dan odmora, dobivate 2 dana.

Zamka 3: Povrat “previše” iskorištenog godišnjeg pri otkazu

Ako Vam je poslodavac odobrio cijeli godišnji odmor za tekuću godinu, a Vi zatim otkažete, poslodavac nema pravo od Vas tražiti vraćanje naknade plaće za iskorištene dane. Zakon to izričito zabranjuje.

Checklista: što trebate znati o svom godišnjem odmoru

Dokumenti i informacije koje biste trebali imati pri ruci:

• Broj dana punog godišnjeg odmora iz Vašeg ugovora o radu ili pravilnika o radu
• Datum početka radnog odnosa kod trenutnog poslodavca
• Evidencija iskorištenih dana godišnjeg odmora u tekućoj godini
• Pisana odluka (rješenje) o rasporedu godišnjeg odmora od poslodavca
• Podatak o prenesenim danima iz prethodne godine (ako ih ima)

Što napraviti ako poslodavac ne da godišnji odmor?

Postoji jasna procedura:

1. Pisani zahtjev: Pišite poslodavcu pisanim putem s preciznim zahtjevom: navedite koliko dana godišnjeg odmora tražite i predloženi termin.

2. Rok za odgovor: Poslodavac je dužan odgovoriti i utvrditi raspored. Ako ne odgovori, imate dokaz za sljedeći korak.

3. Prijava Inspekciji rada: Ako poslodavac sustavno onemogućava korištenje godišnjeg odmora, prijavite ga Inspekciji rada Ministarstva rada (mrosp.gov.hr). Kazna za poslodavca pravnu osobu iznosi od 4.110 do 7.960 eura.

4. Sudski spor: Ako ni inspekcija ne pomogne, imate pravo pokrenuti radni spor pred nadležnim sudom. Preporučujemo konzultaciju s odvjetnikom ili sindikatom.

Napomena: Informacije u ovom tekstu temelje se na Zakonu o radu (NN 93/14-64/24) i imaju isključivo informativni karakter. Nisu zamjena za individualni pravni savjet. Za konkretnu situaciju preporučujemo konzultaciju s odvjetnikom ili nadležnim tijelom.

Zaključak

Godišnji odmor nije privilegija. Ustavno je pravo. I zakon ga štiti toliko ozbiljno da ga se ni uz potpis ne možete odreći.

Ono što ga može uništiti je neznanje. Propušteni rok. Poslodavac koji “zaboravi” obavijestiti. HR sustav koji automatski briše stare dane.

Znate li sad koliko dana Vam pripada i do kada ih trebate iskoristiti?