Kraj mjeseca. Račun ti je prazan, a ne znaš točno zašto. Primanja nisu mala, troškovi nisu neobični, ali novac jednostavno nestane. To nije problem discipline. To je problem vidljivosti. Kad ne vidiš gdje ti novac ide, ne možeš njime upravljati.
Ovaj tekst pokazuje kako postaviti jednostavnu tablicu prihoda i rashoda, kako je koristiti svaki mjesec i zašto je to jedini alat koji zaista trebate za financijsku stabilnost. Naći ćete i konkretan korak za mirovinsku štednju koji većina odgađa do mirovine, a tada je kasno za svaki izračun.
Zašto većina ljudi ne prati svoje financije?
Odgovor je uvijek isti. Misli se da je to komplicirano, da treba posebna aplikacija, posebno znanje ili puno vremena. Nije točno ni jedno od toga.
Praćenje financija u praksi znači jednu tablicu i 10 minuta tjedno. Ništa više.
Problem nije alat. Problem je navika. A naviku je najlakše izgraditi kad je proces što jednostavniji.
Što se dogodi kad ne pratiš?
Bez evidencije ne znaš gdje ti novac klizi kroz prste. Imate osjećaj da trošite razumno, ali na kraju mjeseca nemate ništa. Impulzivne kupnje, zaboravljene pretplate, sitni troškovi koji se zbrajaju, sve to ostaje nevidljivo.
Čim počnete zapisivati, slika se promijeni. Vidite obrazac. I tek tada možete nešto mijenjati.
Kako napraviti tablicu prihoda i rashoda?
Tablica ne mora biti komplicirana. Može biti Google Sheets, Excel ili čak papir. Bitno je da je uvijek pri ruci i da ju stvarno koristite.
Osnovna struktura tablice
Tablica prihoda i rashoda — osnovna verzija
| Kategorija | Planirano (€) | Ostvareno (€) | Razlika (€) |
| Neto prihodi | |||
| Stanovanje (najam/kredit) | |||
| Hrana i kućanstvo | |||
| Prijevoz | |||
| Zdravlje | |||
| Edukacija | |||
| Zabava i izlasci | |||
| Odjeća | |||
| Pretplate | |||
| Štednja / ulaganje | |||
| Ostalo |
Stupac “Planirano” popunite početkom mjeseca. Stupac “Ostvareno” punite kroz mjesec ili jednom tjedno. Razlika vam odmah kaže bježite li van plana.
Koliko kategorija treba imati?
Što manje, to bolje na početku. Šest do osam kategorija sasvim je dovoljno za prvu godinu. Previše detalja na startu vodi do toga da odustanete u drugom tjednu.
Kad jednom uđe u naviku, možete dodavati podkategorije. Recimo, “Hrana” možete rastaviti na “namirnice” i “restorani”. Ali to je korak dva, ne korak jedan.
Što je pravilo 50/30/20 i vrijedi li u Hrvatskoj?
Pravilo 50/30/20 najpoznatiji je okvir za raspodjelu osobnog budžeta. Osmislila ga je američka senatorica Elizabeth Warren dok je bila profesorica prava, a predlaže raspodjelu na tri kategorije: 50 posto prihoda za potrebe, 30 posto za želje i 20 posto za štednju ili otplatu dugova.
50% za potrebe. 30% za želje. 20% za štednju ili ulaganje.
Kako izgleda na hrvatskoj plaći?
Prema podacimaDržavnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj za siječanj 2026. iznosila je 1.511 eura. Na toj osnovi, pravilo izgleda ovako:
Pravilo 50/30/20 na prosječnoj hrvatskoj plaći (1.511 €)
| Kategorija | Postotak | Iznos (€) |
| Potrebe (stanovanje, hrana, prijevoz, režije) | 50% | 755 |
| Želje (izlasci, putovanja, zabava, hobiji) | 30% | 453 |
| Štednja ili ulaganje | 20% | 302 |
Je li pravilo primjenjivo u Hrvatskoj?
Djelomično. U skupim gradovima često je teško održati troškove života ispod 50 posto, pa je pravilo samo smjernica. Ako plaćate najam u Zagrebu i imate kredit, vaše “potrebe” lako prelaze 60%. Bitno je da kategorija štednje ne nestane.
Ispod možete unijeti svoja primanja i prilagoditi postotke prema vlastitoj situaciji. Ako imate kredit, unesite ratu i kalkulator je automatski ubroji u potrebe. Vidjet ćete i koliki državni poticaj možete dobiti ako krenete štedjeti za mirovinu.
Unesite svoja neto primanja i kalkulator će vam odmah pokazati koliko biste trebali odvajati za potrebe, želje i štednju. Provjerite i koliki državni poticaj možete dobiti ako krenete štedjeti za mirovinu.
Kako sam ja to radio — 6 mjeseci u Njemačkoj
Početkom 2021. preselio sam u novi stan u Njemačkoj. Istovremeno sam ulagao u izgradnju Projekta Njemačka i prihodi su bili neredoviti. Trebala mi je stabilnost. Uzeo sam obični Google Sheets i 6 mjeseci bilježio doslovno svaki trošak.
Nije bilo glamurozno. Nije bila nikakva aplikacija. Bila je tablica s osam kategorija.
Ono što sam otkrio: trošio sam previše na hranu van i premalo planirao godišnje troškove koji dolaze jednom godišnje i uvijek iznenade. Dvije promjene, i financijska slika je odmah postala jasnija.
Danas s Mateom jednom godišnje odradimo tromjesečni “audit” financija. Tri mjeseca pratimo plan, usporedimo s ostvarenjem i vidimo bježimo li van okvira. Nije komplicirano. Ali je neprocjenjivo.
Koji su najčešći troškovi koje Hrvati zaborave planirati?
Ovo je možda najvažniji dio. Postoje troškovi koji dolaze rijetko, ali su veliki. Ako ih niste unaprijed planirali, ruše cijeli budžet.
Troškovi koje treba planirati unaprijed
Godišnji troškovi koje treba rasporediti na 12 rata u tablici:
- Registracija vozila
- Godišnje pretplate (streaming, software, domene)
- Sezonski troškovi (grijanje, klimatizacija)
- Ljetovanje i putovanja
- Pokloni (Božić, rođendani, vjenčanja)
- Stomatolog i liječnički pregledi koji nisu pokriveni HZZO-om
Trik je jednostavan: zbrojite sve godišnje troškove i podijelite s 12. Taj iznos svaki mjesec odvajate u zasebnu kategoriju “Godišnji troškovi”. Kad trošak dođe, novac je već tamo.
Kako postaviti fond za hitne slučajeve?
Prije nego počnete ulagati, trebate sigurnosnu mrežu. Preporuka je stvoriti financijsku rezervu koja pokriva troškove funkcioniranja tijekom šest mjeseci bez ikakvih prihoda.
Laički rečeno: zamislite da izgubite posao danas. Koliko dugo možete plaćati stanarinu, hranu i režije bez novog prihoda? Ako je odgovor “manje od tri mjeseca”, to je vaš prvi financijski cilj.
Fond za hitne slučajeve nije štednja za odmor ili novu elektroniku. To je novac koji smije biti samo na posebnom računu i kojeg ne dirate dok se ne dogodi nešto ozbiljno, kao gubitak posla, bolest ili kvar koji se ne može odgoditi.
Što je sljedeći korak nakon što počnete pratiti financije?
Praćenje je temelj. Ali temelj nije cilj.
Kad jednom vidite gdje vam novac ide i postavite fond za hitne slučajeve, logičan sljedeći korak je dugoročno ulaganje. Ne za pet godina, ne “kad bude bolje”. Nego sada, s malim iznosima, redovito.
Jedan od najefikasnijih oblika dugoročnog ulaganja u Hrvatskoj je dobrovoljni mirovinski fond, tzv. treći stup. Uplaćujete dobrovoljno svaki mjesec, a država vraća 15 posto uplaćenog iznosa kroz državna poticajna sredstva, do maksimalnog iznosa od 99,54 eura godišnje. Taj maksimum ostvarujete uplatom od 663,61 eura godišnje, odnosno oko 55 eura mjesečno.
Laički rečeno: uplatite 55 eura mjesečno, a država vam na kraju godine pripiše skoro 100 eura na račun. Besplatno. Samo jer štedite za mirovinu.
Za poduzetnike i samozaposlene postoji i dodatna pogodnost. Prema Zakonu o porezu na dohodak, uplate u dobrovoljni mirovinski fond do 804 eura godišnje, odnosno 67 eura mjesečno, ne smatraju se plaćom i na njih se ne plaćaju doprinosi ni porez. To je neoporezivi trošak koji ulazi u poslovanje. Više detalja o tome kako povrat poreza pretvoriti u kapital možete pročitati u tekstu o povratu poreza u 2026.
Ako vas zanima kako krenuti bez previše administracije, možete se prijaviti putem linka RMF-a koji sam osobno koristio za postavljanje vlastite mirovinske štednje: PRIJAVITE SE ZA DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND
Zaključak
Pratiti financije nije privilegija bogatih ni zadatak za računovođe. To je navika koju svaki odrasli čovjek može izgraditi za tjedan dana.
Jedna tablica. Osam kategorija. Deset minuta tjedno.
Ako ste novi u ovome, počnite samo s praćenjem troškova u prvom mjesecu. Bez plana, bez pravila. Samo zapišite sve. Već to će vam promijeniti perspektivu.
Ako imate redovita primanja i razmišljate o tome što napraviti s viškom na kraju mjeseca, korisno je pročitati i o tome kako legalno povećati prihode uz posao koji već imate u tekstu o legalnom dodatnom poslu u Hrvatskoj. A za poduzetnike koji tek grade financijsku strukturu svog poslovanja, sve ove navike još su važnije jer se osobne i poslovne financije lako isprepliću, što detaljno obrađujemo u tekstu o tome zašto svaki poduzetnik treba poslovni plan.
Napomena: Podaci o prosječnim plaćama preuzeti su iz službenih publikacija Državnog zavoda za statistiku. Informacije o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji temelje se na podacima Ministarstva financija RHi važećem Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 19/14). Konkretni uvjeti ovise o odabranom fondu i individualnoj situaciji. Ovaj tekst nije financijski savjet.
