Imate ideju za biznis. Možda već godinama. Čuli ste da postoji potpora HZZ-a koja vam može dati do 20.000 eura bespovratno za pokretanje. Možda i više ako ste povratnik. Sjeli ste online, otvorili obrazac poslovnog plana, gledali ga deset minuta i zatvorili.

To je najčešća priča koju čujem.

Potpora za samozapošljavanje 2026. je realna prilika. HZZ je za nju otvorio prijave do 30. rujna 2026. Iznosi se kreću od 7.000 do 20.000 eura, a uz pravu kombinaciju mjera možete doći i do 27.000 eura. Problem nije u tome je li novac dostupan. Problem je u tome što većina ljudi ne razumije kako funkcionira sustav prije nego što uđe u proces.

U ovom vodiču objasnit ću vam tko ima pravo, koliko stvarno možete dobiti, kako se izračunavaju bodovi, kako napisati poslovni plan koji prolazi i gdje ljudi najčešće promaše.

Što je potpora za samozapošljavanje i koliko iznosi u 2026.?

Potpora za samozapošljavanje je bespovratna financijska podrška HZZ-a nezaposlenim osobama koje pokreću vlastiti posao. U 2026. iznosi se kreću od 7.000 do 20.000 eura, ovisno o pravnom obliku i registriranoj djelatnosti.

To je takozvana potpora male vrijednosti. Nije državna potpora u klasičnom smislu. Usklađena je s Uredbom o potporama male vrijednosti. Sredstva se isplaćuju jednokratno na poslovni račun u roku od 30 dana od potpisa ugovora.

Tko isplaćuje potporu i koliko traje obveza

Potporu isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. HZZ je nadležan za cijelu mjeru, od ocjenjivanja prijave do kontrole obveza tijekom 24 mjeseca. Obveza traje 24 mjeseca od dana prijave kao samozaposlene osobe u mirovinsko osiguranje.

Tijekom tog razdoblja morate održati poslovanje, biti zaposleni u punom radnom vremenu u svom poslovnom subjektu i ostvariti promet od najmanje 50 posto dodijeljenog iznosa.

Ako prekršite obveze, vraćate sredstva uvećana za zakonsku zateznu kamatu. Ako prekršaj nastupi u prvih 12 mjeseci, vraćate cijeli iznos. Ako u drugih 12 mjeseci, vraćate cijeli varijabilni dio i polovicu fiksnog dijela.

Fiksni iznos od 5.000 eura, što pokriva

Fiksni dio potpore iznosi 5.000 eura i ne traži dokazivanje računima. Namijenjen je za inicijalne troškove: osnivanje i registracija subjekta, troškovi rada u prvih nekoliko mjeseci, knjigovodstvo, zakup poslovnog prostora, obvezne članarine, sirovine, radna odjeća, izrada mrežne stranice, oglašavanje.

Drugim riječima, fiksni dio pokriva “život” obrta ili firme dok ne stane na noge.

Varijabilni iznos, kako se određuje prema djelatnosti

Varijabilni dio se računa prema vašoj djelatnosti i pravnom obliku. On se pravda troškovnikom koji predajete uz poslovni plan. Možete ga koristiti samo za točno tri kategorije troškova:

1. Kupnja nove opreme za obavljanje djelatnosti
Sve što vam fizički treba da radite posao i traje duže od godinu dana. Frizerka kupuje stolicu, sušilicu, škare. Programer kupuje laptop, monitor, vanjski disk. Stolar kupuje brusilicu, glodalicu, ručni alat. Fotograf kupuje fotoaparat, objektive, stativ. Mora biti novo, ne rabljeno.

2. Kupnja ili zakup licenciranih IT programa
Profesionalni softver koji vam treba za posao. Grafičar plaća pretplatu na Adobe Creative Cloud. Računovođa kupuje knjigovodstveni program. Arhitekt kupuje AutoCAD licencu. Online edukator kupuje licencu za platformu na kojoj drži tečajeve.

3. Kupnja franšiza
Ako otvarate posao kroz franšizu (na primjer, lokalnu franšizu poznatog brenda), iznos koji plaćate vlasniku franšize može se pokriti iz varijabilnog dijela. Ugovor s vlasnikom franšize je obavezan dokaz.

Što nije prihvatljivo: PDV iskazan na računima, rabljena oprema, mobitel za osobnu upotrebu, automobil (osim u specifičnim djelatnostima), uredska potrošna roba, gotovinska plaćanja.

Tko ima pravo na potporu za samozapošljavanje?

Pravo imaju nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju HZZ-a koje pokreću vlastiti posao u obliku obrta, trgovačkog društva, samostalne djelatnosti ili ustanove. Zvuči jednostavno, ali postoji niz prepreka koje ljudi previde.

Uvjeti koje morate ispuniti

Da biste se uopće mogli prijaviti, morate biti prijavljeni u evidenciji nezaposlenih HZZ-a. Morate imati izrađen poslovni plan iz kojeg je vidljivo da je ideja održiva. Morate dostaviti potvrdu FINA-e da vam privatni račun nije blokiran. Ako ste ranije imali obrt ili firmu, morate dokazati da nemate dugovanja prema poreznoj.

Tko nema pravo

Potporu nećete dobiti ako:

• Vam je račun blokiran ili imate registrirane neizvršene osnove za plaćanje
• Imate pokrenut stečaj potrošača
• Ste u zadnja 24 mjeseca bili vlasnik obrta, firme, OPG-a, suosnivač zadruge ili nositelj samostalne djelatnosti
• Vam je prethodni radni odnos prestao osobno uvjetovanim otkazom u istoj ili sličnoj djelatnosti, osim ako ste od tada nezaposleni dulje od 12 mjeseci
• Ste već jednom koristili potporu za samozapošljavanje, bez obzira na godinu
• Namjeravate preuzeti postojeći poslovni subjekt

Četvrta točka traži objašnjenje jer se često miješa s drugim vrstama otkaza.

Osobno uvjetovan otkaz je specifična vrsta otkaza koju poslodavac daje radniku kad više nije u mogućnosti uredno obavljati svoje obveze zbog trajnih osobina ili sposobnosti. Najčešći primjeri su trajni zdravstveni razlozi, invaliditet, gubitak stručne licence ili neka druga trajna nesposobnost za obavljanje konkretnog posla. To je redoviti otkaz prema članku 115. Zakona o radu.

Bitno za razlikovanje: vlastiti otkaz (kad radnik sam daje otkaz) i poslovno uvjetovan otkaz (kad poslodavac otpušta zbog gospodarskih razloga) ne ulaze u ovu prepreku. Ako ste sami dali otkaz svom poslodavcu da biste otvorili posao, ili ako je vaš poslodavac ukinuo radno mjesto zbog organizacijskih razloga, imate puno pravo prijaviti se za potporu.

Razlog ovog ograničenja je logičan: ako vas je poslodavac procijenio da niste više sposobni obavljati posao u toj djelatnosti zbog trajnih osobina, država neće financirati pokretanje obrta u istoj djelatnosti. Iznimka je ako ste od otkaza nezaposleni dulje od 12 mjeseci, što se smatra dugotrajnom nezaposlenošću.

Specifične situacije: povratnici, državljani trećih zemalja, suosnivači

Povratnici iz inozemstva imaju dodatnu opciju kroz mjeru Biram Hrvatsku. O tome detaljnije u sekciji o kombiniranju potpora.

Državljani trećih zemalja mogu koristiti mjeru samo ako im je MUP odobrio dugotrajno boravište ili stalni boravak.

Suosnivači: ako otvarate trgovačko društvo s drugim osobama, vi kao podnositelj zahtjeva morate imati većinski udio i biti ovlašteni za zastupanje. Ako je riječ o zajedničkom obrtu, vi morate biti nositelj obrta.

Koje pravne oblike potpora pokriva?

Potpora se može dodijeliti za četiri pravna oblika: obrt, trgovačko društvo (j.d.o.o. ili d.o.o.), samostalnu djelatnost i ustanovu. Iznos ovisi o kombinaciji pravnog oblika i registrirane djelatnosti.

Evo kako to izgleda u praksi:

Pravni oblik	Standardna potpora	Zeleno/digitalno
Obrt s paušalnim oporezivanjem	do 7.000 €	do 10.000 €
Obrt-dohodaš (3. skupina djelatnosti)	do 7.000 €	do 10.000 €
Obrt-dohodaš / d.o.o. (2. skupina)	do 10.000 €	do 15.000 €
Obrt-dohodaš / d.o.o. (1. skupina)	do 15.000 €	do 20.000 €

Obrt s paušalnim oporezivanjem do 7.000 eura

Paušalni obrt je najjednostavnija varijanta. Bez obzira na djelatnost, gornja granica je 7.000 eura standardno ili 10.000 eura za zelena/digitalna radna mjesta. Ako planirate posao s niskim troškovima opreme, ovo je često dovoljno.

Bitno za znati: paušalac može iskoristiti varijabilni dio za opremu, ali ne može odbijati operativne troškove kao redovni obrt ili d.o.o.

Obrt-dohodaš, d.o.o., samostalna djelatnost do 20.000 eura

Ovdje iznos ovisi o djelatnosti koju registrirate. HZZ je djelatnosti svrstao u tri skupine:

1. skupina, do 15.000 € (zeleno/digitalno do 20.000 €):
Prerađivačka industrija (NKD odjeljci 25 do 33) i građevinarstvo (osim posredovanja).

2. skupina, do 10.000 € (zeleno/digitalno do 15.000 €):
Prerađivačka industrija (NKD odjeljci 10 do 24) i informacijske djelatnosti, programiranje, savjetovanje, računalna infrastruktura.

3. skupina, do 7.000 € (zeleno/digitalno do 10.000 €):
Stručne i tehničke djelatnosti, obrazovanje, zdravstvena skrb, umjetnost, izdavaštvo, ostale uslužne djelatnosti.

Koje djelatnosti nisu prihvatljive

Bez obzira na bodove i kvalitetu plana, za neke djelatnosti potporu nećete dobiti. Evo zašto, laički rečeno:

Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, rudarstvo. Za ove sektore postoje posebni izvori financiranja. Poljoprivredne potpore idu kroz Agenciju za plaćanja u poljoprivredi (APPRRR) i EU fondove (EAFRD, EMFAF za ribarstvo). HZZ se time ne bavi jer je za to namijenjen drugi novac.

Ugostiteljstvo, prijevoz, trgovina. Ovo su sektori u kojima je tržište već prezasićeno. HZZ je procijenio da financiranje novih kafića, taksi vozila i trgovina ne pridonosi gospodarstvu jer već postoji jaka konkurencija. Cilj potpore je poticati djelatnosti koje stvarno nedostaju.

Financije, osiguranje, poslovanje nekretninama. Ove djelatnosti spadaju pod posebne regulatorne režime i nemaju prirodu poticanja malog poduzetništva.

Pravne djelatnosti (advokati, javni bilježnici). Ovi profesionalci već imaju komore i posebne uvjete za otvaranje. HZZ ne financira pristup tim strukama.

Putničke agencije, iznajmljivanje, sportske djelatnosti. Specifične iznimke unutar inače dopuštenih kategorija.

Prije bilo kakve pripreme, otvorite popis prihvatljivih djelatnosti na mjere.hzz.hr i provjerite spada li vaša ideja unutra. Ako ne spada, ne znači da je posao neostvariv, samo znači da HZZ potpora nije pravi put i treba potražiti druge izvore financiranja.

Što je zeleno/digitalno radno mjesto i kako ga prepoznati?

Zeleno ili digitalno radno mjesto je kategorija koja vam donosi 5.000 eura dodatka u potpori. Većina ljudi ne zna da to postoji, a definicija je šira nego što zvuči.

Definicija zelenog radnog mjesta

Zeleno radno mjesto je svako radno mjesto koje doprinosi zelenoj tranziciji. To uključuje energetsku učinkovitost, obnovljive izvore, cirkularnu ekonomiju, smanjenje emisija, održivu poljoprivredu, gospodarenje otpadom, ekološki proizvode i usluge.

Definicija digitalnog radnog mjesta

Digitalno radno mjesto je svako radno mjesto koje koristi digitalne tehnologije kao primarni alat. To uključuje programiranje, web razvoj, digitalni marketing, e-commerce, analizu podataka, dizajn, IT savjetovanje, online edukaciju.

Punu definiciju i listu prihvatljivih radnih mjesta HZZ je objavio u Pojmovniku na svojoj stranici. Prije prijave provjerite uklapa li se vaš profil.

Obvezna ulaganja od 3.000 eura u tu tranziciju

Ako prijavljujete zeleno/digitalno radno mjesto, morate 3.000 eura varijabilnog dijela potpore (bez PDV-a) potrošiti na troškove koji direktno doprinose zelenoj ili digitalnoj tranziciji. To detaljno obrazlažete u poslovnom planu. Ako to ne učinite, gubite kategoriju i pripadajući dodatak.

Koliko bodova trebate za pozitivnu ocjenu i kako se boduje?

Za pozitivnu ocjenu zahtjeva trebate minimalno 65 od 100 bodova. Sve ispod toga je odbijenica. Iznad praga, prolazite. Ali što više bodova, to veća šansa da prođete i kroz neformalne filtere područnog ureda.

Bodovi se dodjeljuju po 10 kriterija:

Kriterij	Maksimalno bodova
Radno iskustvo u djelatnosti	15
Obrazovanje i edukacije	15
Prvo poduzetničko iskustvo	5
Pripremna radionica HZZ-a	5
Popunjenost poslovnog plana	15
Indeks razvijenosti JLS	10
Procjena prihoda i troškova	15
Održivost i konkurentnost	10
Inovativnost projekta	5
Nedostajuće djelatnosti	5

Gdje se najlakše skupljaju bodovi

Najbrži put do dodatnih bodova su tri stvari koje ne traže puno vremena:

Pripremna radionica HZZ-a (5 bodova): Online ili u područnom uredu. Traje par sati. Većina ljudi je preskoči, a nosi punih 5 bodova.

Pisma namjere i ponude (do 10 bodova razlike): Ako uz poslovni plan priložite 3 do 5 pisama namjere od potencijalnih klijenata i ponude za opremu, dobijete maksimalnih 15 bodova umjesto 5. To je najveći skok bodova u cijelom sustavu.

Indeks razvijenosti JLS (10 bodova): Ako registrirate sjedište u jedinici lokalne samouprave iz skupina I do IV (manje razvijene), dobijete 10 bodova. Veći gradovi su u skupinama V do VIII i nose 0 bodova.

Indeks razvijenosti JLS, što to znači u praksi

Hrvatska je podijeljena u 8 skupina razvijenosti prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave (NN 3/2024). Skupine I do IV su manje razvijene i HZZ ih dodatno potiče. Skupine V do VIII su razvijenije sredine.

Ako geografski možete birati gdje ćete registrirati sjedište, ovo je važan strateški potez. Registracija u susjednoj općini koja je u nižoj skupini može vam donijeti razliku od 10 bodova bez ikakvog dodatnog napora.

Provjerite svoje bodove u kalkulatoru

Prije nego što išta dalje radite, najbolje je realno procijeniti gdje stojite. Sastavio sam interaktivni kalkulator koji vam u dvije minute izračuna koliko bodova nosite po svim kategorijama i pokaže gdje su vam slabe točke.

Kako napisati poslovni plan koji prolazi?

Sad dolazimo do dijela na kojem se prijave najčešće lome. Poslovni plan nosi do 15 bodova samostalno, plus utječe na ocjenu u kategorijama “Procjena prihoda i troškova” (15 bodova), “Održivost i konkurentnost” (10 bodova) i “Inovativnost” (5 bodova). Praktično, kvaliteta poslovnog plana određuje 45 od 100 bodova.

I tu većina ljudi promaši.

Što je SWOT analiza i zašto je obavezna

Ovo je najveća greška koju vidim u praksi. Ljudi sjednu pred prazan obrazac i misle da će ga riješiti za jedno popodne. Nikad nisu čuli za SWOT analizu.

SWOT je akronim za četiri kategorije:

• S (Strengths) = snage vašeg posla
• W (Weaknesses) = slabosti
• O (Opportunities) = prilike na tržištu
• T (Threats) = prijetnje i rizici

HZZ izričito traži da iz poslovnog plana bude vidljivo da imate jasnu viziju i da razumijete konkurenciju. Bez SWOT analize, ne dobivate bodove za “Održivost i konkurentnost”. I to nije 1 ili 2 boda, nego do 10.

Razlika dugotrajne i kratkotrajne imovine s konkretnim primjerima

Druga stvar koju ljudi miješaju. Dugotrajna imovina je sve što služi duže od godinu dana i čija pojedinačna vrijednost prelazi 665 eura. Kratkotrajna imovina je sve ostalo, sirovine, potrošni materijal, sitan inventar.

Konkretni primjeri:

Dugotrajna imovina (varijabilni dio potpore):

• Laptop od 800 eura
• Profesionalni alat za zanat
• CNC stroj
• Server za hosting

Kratkotrajna imovina ili tekući trošak (fiksni dio potpore):

• Računovodstvene usluge
• Hosting kao mjesečna pretplata
• Uredska potrošna roba
• Radna odjeća do 665 eura po komadu

Zašto je ovo važno? Jer varijabilni dio potpore pokriva samo dugotrajnu imovinu (plus IT programe i franšize). Ako u troškovnik upišete “papir za printer 200 eura”, to neće proći.

Kako realno procijeniti prihode i rashode za 2 godine

HZZ traži dvogodišnju projekciju. Većina ljudi piše prihode “na osjećaj” i zato gubi bodove. Realna projekcija znači:

• Istraživanje cijena u vašem sektoru
• Procjena broja klijenata po mjesecu
• Realne kalkulacije sezonskih oscilacija
• Druga godina obično raste 20 do 30 posto u odnosu na prvu

Ako pišete prihode od 50.000 eura u prvoj godini, a niste obrazložili odakle ti brojevi, dobivate 5 bodova umjesto 15. Razlika je 10 bodova samo na ovoj stavci.

Troškovnik nakon potpisa ugovora

Ovo je važan savjet u cijelom postu. Troškovnik koji predajete uz poslovni plan postaje obvezujući nakon potpisa ugovora.

Što to znači u praksi?

Ne možete naknadno mijenjati strukturu troškovnika. Ako ste napisali da kupujete laptop, profesionalnu kameru i softver, to ćete i kupiti. Ne možete u međuvremenu odlučiti da želite kupiti drugi tip opreme ili prebaciti novac s jedne stavke na drugu.

Što je dopušteno: Cijena se može razumno promijeniti. Ako ste u troškovniku napisali laptop od 1.200 eura, a u trenutku kupnje koštaju 1.350 eura, to nije problem. Bitno je da je oprema iste vrste, iste namjene, i da je sve opravdano računima koji glase na vaš poslovni subjekt.

Što nije dopušteno: Promjena vrste opreme (kupili ste tablet umjesto laptopa), prebacivanje budžeta između stavki (htjeli ste kupiti kameru, a kupili ste više softvera), gotovinska plaćanja, kupnja rabljene opreme.

Sve što kupite mora biti vidljivo na izvodima s poslovnog računa. Sve mora biti isporučeno prije isteka 12-mjesečnog razdoblja od potpisa ugovora. Ono što platite ili isporučite nakon roka, neće se priznati.

Ponude, predračuni i pisma namjere

Maksimalnih 15 bodova za poslovni plan dobijete samo ako uz njega priložite:

• Potpuno popunjen poslovni plan s detaljno razrađenom poduzetničkom idejom
• Ponude ili predračune za opremu iz troškovnika
• 3 do 5 pisama namjere od potencijalnih klijenata

Pisma namjere su jednostavan dokument. Vaš potencijalni klijent potvrđuje da bi koristio vaše usluge kad pokrenete posao. To pokazuje HZZ-u da imate tržište i da niste samo teoretizirali.

Kako se prijaviti za potporu, korak po korak

Cijela prijava ide online. Nema dolazaka u poslovnice, nema čekanja na šalterima. Ali zato zahtijeva preciznu pripremu.

Priprema dokumentacije prije prijave

Prije nego što sjednete pisati zahtjev, prikupite ovo:

1. Poslovni plan s troškovnikom i naznakom pravnog oblika koji ćete osnovati
2. Potvrda FINA-e da vam račun nije blokiran (ne starija od 7 dana, besplatna na zahtjev)
3. Ako ste ranije imali obrt ili samostalnu djelatnost: potvrda Porezne uprave da nemate dospjelih nepodmirenih obveza
4. Ako ste ranije imali trgovačko društvo: izvadak iz registra Trgovačkog suda

Prijava online preko mjere.hzz.hr

Pristup ide preko sustava e-Građani i NIAS identifikacije. Adresa je mjere.hzz.hr. Otvarate korisnički račun, ispunjavate online obrazac i učitavate dokumentaciju.

Sve ide kroz tu aplikaciju. Nema slanja pošte, nema osobnog dolaska. Ali pažljivo provjeravajte da ste sve učitali u pravilnom formatu.

Što se događa nakon predaje

Vaš zahtjev pregledava savjetnik u područnom uredu HZZ-a prema mjestu prebivališta. On boduje zahtjev po 10 kriterija i donosi preporuku. U nekim područnim uredima trebat ćete obraniti poslovni plan pred Povjerenstvom (osobito izvan većih centara).

Odluka stiže u roku od nekoliko tjedana. Ako je pozitivna, potpisujete ugovor o dodjeli potpore. Najkasnije 8 dana nakon potpisa morate dostaviti javnobilježnički ovjerenu bjanko zadužnicu. Bez nje, nema isplate.

Rok: do 30. rujna 2026. ili do utroška sredstava

Prijave se primaju do 30.09.2026. Ali ovdje treba biti realan. Sredstva se troše po načelu prvi uplaćuje, prvi uzima. Ako se proračun potroši prije roka, prijave se zatvaraju ranije.

U praksi, to znači da je strateški pametno predati prijavu što ranije u godini.

Koje obveze imate nakon dobivanja potpore?

Dobiti potporu je jedna stvar. Zadržati je je druga. HZZ ima sustav kontrole koji se provodi tijekom cijelog 24-mjesečnog razdoblja.

24 mjeseca aktivnog poslovanja

Morate održati poslovni subjekt aktivnim cijeli 24-mjesečni period. Morate biti zaposleni u njemu u punom radnom vremenu kao osiguranik u mirovinskom osiguranju. Ako prestanete s radom ili pređete na nepuno radno vrijeme, krše se obveze i vraćate sredstva.

Promet od minimalno 50 posto iznosa potpore

Tijekom 24 mjeseca morate ostvariti ukupni promet od najmanje 50 posto dodijeljenog iznosa. Ako ste dobili 15.000 eura, morate u dvije godine napraviti minimalno 7.500 eura prometa. Dokazuje se kroz službene financijske izvještaje koji se dostavljaju FINA-i ili Poreznoj upravi.

Označavanje opreme iznad 1.500 eura

Sva oprema koja je sufinancirana iznosom većim od 1.500 eura (s PDV-om) mora biti označena. Označavanje se radi putem plastične ploče ili samoljepljive naljepnice s logom HZZ-a i EU-a, na bijeloj podlozi, s natpisom “Sufinancira Europska unija”. Oznaka mora stajati na opremi do kraja ugovornog razdoblja.

Kontrole se rade. HZZ može doći na uvid u svako vrijeme tijekom 24 mjeseca.

Kada morate vratiti novac i kako se računa

Vraćate sredstva u sljedećim slučajevima:

• Nepodmirene obveze iz troškovnika u prvih 12 mjeseci
• Prestanak poslovanja ili odjava iz mirovinskog osiguranja prije isteka 24 mjeseca
• Prelazak na nepuno radno vrijeme
• Otkrivanje neprijavljenog rada (sustav “crna lista”)

Računica je sljedeća: ako kršenje obveza nastane u prvih 12 mjeseci, vraćate cijeli isplaćeni iznos. Ako u drugih 12 mjeseci, vraćate cijeli varijabilni dio i 50 posto fiksnog dijela. U oba slučaja, uvećano za zakonsku zateznu kamatu od dana isplate.

Najčešće greške zbog kojih prijave propadaju

Sad dolazi dio za koji bih da svatko pročita prije nego ode na pripremnu radionicu.

Ljudi misle da mogu sami napisati plan, a nikad nisu čuli za SWOT

Najveća greška nije u papirima. Greška je što ljudi misle da mogu sami napisati plan iako nikad nisu čuli za SWOT analizu, ne razumiju što je dugotrajna imovina, ne znaju kako se procjenjuju prihodi. Pa ga napišu površno, predaju i čekaju. Onda stigne odbijenica i ne razumiju zašto.

To je realnost koju vidim u svakodnevnom radu s ljudima koji dolaze na konzultacije.

Pravdaju što god, ne razumiju što je dugotrajna imovina

U troškovnik pišu stvari koje nikad neće biti prihvaćene. Mobitel od 300 eura kao “alat za posao”. Kavu i ručkove s klijentima kao “operativne troškove”. Putovanja kao “razvoj poslovne mreže”. HZZ ovo automatski izbacuje i prijava gubi bodove.

Pišu prihode na osjećaj jer nisu istraživali tržište

Procjena prihoda od 80.000 eura u prvoj godini bez ikakvog objašnjenja kako se do tog broja došlo. Bez analize konkurencije, bez procjene cijena u sektoru, bez razmišljanja o sezoni. To je signal HZZ-u da plan nije ozbiljan.

Naknadne izmjene troškovnika nisu dopuštene

Već sam to spomenuo, ali ponavljam jer je važno. Kad jednom potpišete ugovor, struktura troškovnika je zaključana. Ne možete promijeniti vrstu opreme. Ne možete prebaciti novac iz jedne stavke u drugu. Cijena se može razumno promijeniti, ali oprema mora biti ista, i sve mora biti opravdano računima.

Gdje ja ulazim u proces

Moj posao u tom trenutku nije pisati plan umjesto vas. Moj posao je s vama proći ideju prije nego je uopće stavite na papir. Vidjeti ima li smisla. Vidjeti drže li brojke vodu. Vidjeti gdje su rupe u promišljanju. Vidjeti je li djelatnost koju planirate uopće prihvatljiva.

Za samo pisanje plana imam u mreži ljude koji to rade kao struku. Ali ako ideja nije čvrsta na prvom mjestu, ni najbolji poslovni plan je neće spasiti. Zato je razgovor o ideji prvi korak, ne pisanje plana.

Može li se potpora kombinirati s drugim mjerama?

Da. I tu većina ljudi propusti najveću priliku. Ako ste povratnik iz inozemstva ili planirate selidbu unutar Hrvatske, ukupan paket potpora može biti znatno veći od osnovnih 20.000 eura.

Biram Hrvatsku, dodatnih 7.000 eura za povratnike

Mjera Biram Hrvatsku donosi 7.000 eura jednokratno za hrvatske povratnike koji se vraćaju iz EGP-a ili određenih trećih zemalja. Uvjeti su:

• Boravak u inozemstvu najmanje 12 mjeseci u kontinuitetu
• Promjena prebivališta u RH nakon 01.01.2025.
• Dob do 60 godina
• Samozapošljavanje nakon 30.11.2025.

Ova mjera se može koristiti istovremeno s potporom za samozapošljavanje.

Kako se kombinacija prijavljuje u praksi

Postupak je sljedeći: prvo se prijavljujete na potporu za samozapošljavanje i prolazite tu proceduru. Nakon potpisa ugovora o potpori, u roku od 30 dana podnosite zahtjev za Biram Hrvatsku. Druga prijava ide kroz korisnički račun poslovnog subjekta na mjere.hzz.hr, ne kao fizička osoba.

Rok je strog. Propustite li 30 dana, gubite Biram Hrvatsku.

Maksimalan paket do 27.000 eura plus petogodišnja porezna olakšica

Ukupna računica za povratnika koji otvara firmu u 1. skupini djelatnosti sa zelenim/digitalnim radnim mjestom:

• 20.000 € potpora za samozapošljavanje
• 7.000 € Biram Hrvatsku
• Ukupno: 27.000 € bespovratno

Uz to, povratnici koji nisu boravili u RH zadnjih pet godina ostvaruju i petogodišnju poreznu olakšicu na dohodak. Ako tu olakšicu kombinirate s ovim potporama, razlika između “znam za ove mjere” i “ne znam za njih” lako prelazi 50.000 eura kroz prvih pet godina. Više o tome u postu o tome isplati li se povratak u Hrvatsku.

Zaključak

Potpora za samozapošljavanje 2026. nije magičan novac. To je instrument koji vas može lansirati ako pristupite procesu ozbiljno. Ali ako tome pristupite kao formalnosti, gubite vrijeme i godinu dana čekanja.

Tri stvari koje vrijedi zapamtiti prije nego što išta poduzmete:

Prvo, provjerite jeste li u uvjetima i je li vaša djelatnost prihvatljiva. Ako niste, sve ostalo je beskorisno.

Drugo, ne podcjenjujte poslovni plan. To je dokument koji nosi 45 od 100 bodova. SWOT analiza, realna projekcija prihoda, pisma namjere i ponude su razlika između prolaska i odbijenice.

Treće, ne ulazite u proces sami ako prvi put pokrećete posao. Razgovarajte s nekim tko će vam realno reći je li ideja životna prije nego što je počnete papirnato razrađivati. Pisanje plana je posljednji korak, ne prvi.

Potpora je tu, ovih 27.000 eura su realni. Samo ih treba pripremiti. Ako vas zanimaju brojevi koje svaki poduzetnik mora znati prije pokretanja posla, prođite kroz kalkulator bodova iznad ovog teksta. On će vam pokazati gdje stojite trenutno i što možete popraviti.