Kako otvoriti obrt u Hrvatskoj 2026. – vodič od ideje do prvog radnog dana

Autor

Drago Jukić

Sve što trebaš znati o otvaranju obrta u Hrvatskoj 2026.: vrste obrta, registracija putem e-Obrt, paušal ili dohodak, doprinosi, fiskalizacija i rokovi koje ne smiješ propustiti.

Kratki pregled ključnih tema

Imaš vještinu. Imaš ideju. Samo ne znaš gdje početi.

Otvaranje obrta u Hrvatskoj zvuči kompliciranije nego što jest. Zapravo, registracija traje svega nekoliko minuta. Ja sam obrt prijavio online za 10 minuta, a obrtnicu dobio sljedeći dan. No, otvaranje obrta je samo prvi korak – odmah iza njega slijede obveze koje se moraju odraditi u roku od 24 do 48 sati, a nitko te eksplicitno ne upozori na to. Zato postoji Projekt Hrvatska.

Što je obrt i zašto ga otvoriti?

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštene gospodarske djelatnosti fizičke osobe sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti (Zakon o obrtu, čl. 3.). Radiš za sebe, pod vlastitim OIB-om, i sam odgovaraš za svoje obveze.

Za mnoge je obrt prvi ozbiljni poduzetničkil korak. Razloga ima nekoliko.

Registracija je potpuno besplatna od 1. rujna 2021. godine. Može se odraditi online. Nema skupih odvjetnika, nema čekanja u redovima.

Obrt nudi i fleksibilnost. Možeš ga otvoriti kao jedinu djelatnost ili uz postojeći radni odnos. Možeš biti paušalist s minimalnom administracijom. Možeš ga privremeno obustaviti ili zatvoriti bez složenih postupaka.

Ako se pitaš je li za tebe bolje ostati u radnom odnosu i uz to zarađivati legalno bez obrta, pročitaj Više od jedne plaće: Kako legalno zaraditi u Hrvatskoj bez otvaranja obrta.

Koje su vrste obrta u Hrvatskoj?

Vrsta obrta određuje uvjete koje moraš ispuniti prije nego pošalješ ikakav zahtjev.

Prema Zakonu o obrtu, čl. 6. st. 1., postoje tri vrste.

Slobodni obrt

Nema posebnih uvjeta stručne osposobljenosti. Dovoljno je ispuniti opće uvjete. Primjeri: marketing, savjetovanje, poduke, dizajn.

Vezani obrt

Zahtijeva odgovarajuću srednju stručnu spremu, ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit (Zakon o obrtu, čl. 9. st. 1.). Primjeri: frizer, automehaničar, pekar, instalater. Cijeli popis vezanih i povlaštenih obrta možeš pronaći u Pravilniku (NN 148/2024).

Važan izuzetak: ako imaš odgovarajuće visoko obrazovanje, možeš otvoriti vezani obrt bez majstorskog ispita (Zakon o obrtu, čl. 10. st. 1.). Ako nemaš ni jedno ni drugo, možeš zaposliti radnika koji ispunjava uvjet stručnosti u punom radnom vremenu (Zakon o obrtu, čl. 9. st. 3.).

Za detaljan vodič o ovoj temi pročitaj Kako otvoriti vezani obrt bez majstorskog ispita 2026.

Povlašteni obrt

Obavlja se isključivo na temelju posebne dozvole nadležnog ministarstva (Zakon o obrtu, čl. 14. st. 2.). Primjeri: ribarstvo, cestovni prijevoz putnika. Ova vrsta je iznimka, ne pravilo.

Vrsta obrtaUvjetPrimjeri
SlobodniOpći uvjetiMarketing, dizajn, poduke
VezaniStručna sprema ili majstorski ispitFrizer, automehaničar, pekar
PovlašteniDozvola ministarstvaRibarstvo, prijevoz putnika

Koji su uvjeti za otvaranje obrta?

Uvjeti su minimalni. Većina ih ispunjava bez ikakve dodatne pripreme.

Opći uvjeti (Zakon o obrtu, čl. 8. st. 1.):

  • Nema pravomoćne zabrane obavljanja djelatnosti izrečene sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju.
  • Postoji pravo korištenja prostora, ako je prostor potreban za obavljanje obrta.

Pravo korištenja prostora može se temeljiti na vlasništvu, ugovoru o zakupu ili pisanoj suglasnosti vlasnika. Ako djelatnost obavljaš na terenu (npr. građevina, prijevoz), sjedište obrta je tvoja adresa stanovanja.

Zabranu obavljanja djelatnosti nadležni ured provjerava po službenoj dužnosti. Ne moraš pribavljati nikakvu potvrdu.

Kako otvoriti obrt online korak po korak?

Cijeli postupak možeš odraditi online u manje od 15 minuta. Jedino što trebaš je vjerodajnica za e-Građane.

Korak 1 – Registracija na e-Obrt portalu

Idi na e-obrt.gov.hr i prijavi se putem sustava e-Građani. Trebaš vjerodajnicu visoke razine sigurnosti.

Ispuni zahtjev: naziv obrta, adresa sjedišta, djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2025.), datum početka rada.

Napomena: Datum početka ne moraš odmah odrediti. Možeš ga naknadno prijaviti, ali obavezno unutar godinu dana od registracije. U protivnom se obrt briše iz registra (Zakon o obrtu, čl. 17. st. 3.).

Korak 2 – Rješenje i obrtnica

Nadležno upravno tijelo izdaje obrtnicu u roku od 15 dana od urednog zahtjeva (Zakon o obrtu, čl. 17. st. 1.). U praksi, kod online prijave dolazi brže — često već sljedeći radni dan.

Korak 3 – Prijava HZMO-u (rok: dan početka rada)

Ovo je kritičan korak koji mnogi propuste.

Kad uneseš datum početka obavljanja djelatnosti, taj isti dan moraš se prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje (Tiskanica M-1P). Prijava se podnosi HZMO-u. Zdravstveno osiguranje (HZZO) aktivira se automatski kroz sustav HZMO-a.

Prijava mora biti podnesena najkasnije 24 sata prije početka rada (Zakon o doprinosima, čl. 64.).

Važno: Ova obveza vrijedi samo ako obrt otvoriš kao jedinu djelatnost. Ako si već zaposlen kod drugog poslodavca i obrt ti je “druga djelatnost”, već imaš mirovinsko i zdravstveno kroz poslodavca — ne prijavljuješ se ponovo.

Korak 4 – Prijava Poreznoj upravi (rok: 8 dana)

U roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti moraš se upisati u Registar poreznih obveznika (RPO) pri ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu — ne prema sjedištu obrta (Zakon o porezu na dohodak, čl. 83. st. 1.).

Jedan od mojih klijenata s konzultacija zaboravio je predati RPO obrazac na vrijeme. Porezna uprava ga je automatski svrstala u sustav oporezivanja prema dohotku — bez pitanja. Razlika u poreznom opterećenju skupo ga je koštala. Ovo nije korak koji se preskače.

Korak 5 – Poslovni račun

S Rješenjem o upisu i obrtnicom otvori poslovni žiro-račun. Sve obveze (porezi, doprinosi) plaćaju se s poslovnog računa.

Korak 6 – Fiskalizacija i e-račun

Ako naplaćuješ usluge fizičkim osobama – gotovinom, karticama ili uplatom na IBAN, od 1. siječnja 2026. podliježeš obvezi fiskalizacije (Zakon o fiskalizaciji, čl. 21.). Moraš pribaviti Produkcijski certifikat od FINA-e (vrijedi 5 godina), donijeti Interni akt o fiskalizaciji te prijaviti poslovni prostor Poreznoj upravi putem sustava ePorezna.

Što se tiče e-računa: obveza izdavanja e-računa za B2B dolazi od 2027., ali zaprimati ih moraš već sada. Nije loše od prvog dana koristiti neku od dostupnih aplikacija i izdavanje i zaprimanje i cijelu evidenciju imaš na jednom mjestu. Ja koristim jednu takvu i preporučujem je: klikni ovdje za pregled aplikacije.

ObvezaRokGdje
Prijava HZMO/HZZODan početka rada (24h unaprijed)HZMO
Prijava Poreznoj upravi (RPO)8 dana od početkaPorezna uprava (po prebivalištu)
Otvaranje poslovnog računaBez zakonskog roka, ali odmahBanka po izboru
Fiskalizacija (ako je primjenjivo)Prije prvog izdanog računaFINA + ePorezna

Paušal ili dohodak — koji model oporezivanja odabrati?

Ako tek kreceš i nemaš velikih troškova, paušal je gotovo uvijek bolji izbor za start.

Paušalni obrt nije posebna vrsta obrta. To je način oporezivanja. Bira se pri prijavi u Poreznu upravu.

Uvjet za paušal (Zakon o porezu na dohodak, čl. 82. st. 1.): nisi u sustavu PDV-a i godišnji primitci ne prelaze 60.000,00 eura.

Umjesto složenog računovodstva, vodiš samo Knjigu prometa (KPR) – svaki dan upisuješ naplaćene primitke. Porez se plaća kvartalno prema razredu primitaka. Jednom godišnje, do 15. siječnja, predaješ Obrazac PO-SD za prethodnu godinu.

Tablica paušalnog poreza za 2026.

Na početku poslovanja sam procijeniš u koji razred primitaka spadaš i Porezna uprava rješenjem utvrdi tvoj tromjesečni porez. Ako na kraju godine ispadne da si bio u nižem razredu nego što si prijavio — nitko te neće kazniti. Porezna uprava obračuna razliku i ti je jednostavno platiš.

Godišnji primici (EUR)Godišnji porez (EUR)Tromjesečni porez (EUR)
0,00 – 11.300,00203,4050,85
11.300,01 – 15.300,00275,4068,85
15.300,01 – 19.900,00358,2089,55
19.900,01 – 30.600,00550,80137,70
30.600,01 – 40.000,00720,00180,00
40.000,01 – 50.000,00900,00225,00
50.000,01 – 60.000,001.080,00270,00

Izvor: Porezna uprava / Pravilnik o paušalnom oporezivanju, NN 1/20, 16/25

Koliko iznose doprinosi za paušalnog obrtnika u 2026.?

Ako je obrt tvoja jedina djelatnost, plaćaš fiksnih 290,98 eura mjesečno – to je sve što ideš u mirovinsko i zdravstveno. Iznos je nizak jer se računa na malu osnovicu, što znači i manji iznos koji se uzima u obzir kod porodiljnih i roditeljskih naknada ili bolovanja.

Ako je obrt “druga djelatnost” uz radni odnos, ne plaćaš doprinose svaki mjesec. Obračunavaju se jednom godišnje prema razredu u koji si upao, a prema rješenju Porezne uprave koje dobiješ nakon predaje PO-SD obrasca (Zakon o doprinosima, čl. 185.).

Godišnji primici (EUR)MO I stup 7,5%MO II stup 2,5%ZO 7,5%Ukupno godišnje
Do 11.300,00127,13 €42,38 €127,13 €296,64 €
11.300,01 – 15.300,00172,13 €57,38 €172,13 €401,64 €
15.300,01 – 19.900,00223,88 €74,63 €223,88 €522,39 €
19.900,01 – 30.600,00344,25 €114,75 €344,25 €803,25 €
30.600,01 – 40.000,00450,00 €150,00 €450,00 €1.050,00 €
40.000,01 – 50.000,00562,50 €187,50 €562,50 €1.312,50 €
50.000,01 – 60.000,00675,00 €225,00 €675,00 €1.575,00 €

Izvor: HOK — Nove osnovice za obračun doprinosa za 2026.

EUR / mj.
EUR / mj.

Unesi iznose gore da vidiš rezultat.

Obrt na dohodak

Ako imaš veće poslovne troškove ili planiraš brzi rast, možda ti više odgovara oporezivanje prema poslovnim knjigama. Dohodak je razlika primitaka i opravdanih izdataka (Zakon o porezu na dohodak, čl. 30. st. 1.).

Ako planiraš rast obrta i razmišljaš o prelasku na d.o.o., pročitaj Kako preoblikovati obrt u d.o.o.

Što znači biti u sustavu PDV-a i kada moraš ući?

PDV prag nije samo računovodstvena sitnica. Prelazak mijenja cijenu tvojih usluga prema krajnjim kupcima.

Prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a iznosi 60.000,00 eura isporuka u kalendarskoj godini, od 1. siječnja 2025. (Pravilnik o PDV-u, čl. 186. st. 1.).

Ako procijeniš da ćeš u prvoj godini preći taj iznos, pri prijavi u RPO odmah predaješ i prijavu u Registar obveznika PDV-a.

Ako paušalni obrtnik prijeđe prag u tekućoj godini, od 1. siječnja iduće godine automatski postaje PDV obveznik i “dohodaš” – paušalno oporezivanje više nije dostupno.

Ako pružaš usluge tvrtkama iz EU (B2B), moraš zatražiti PDV ID broj čak i ako nisi u redovnom sustavu PDV-a, te predavati ZP obrasce.

HOK — što trebaš znati od prvog dana

Otvaranjem obrta prije si bio u obvezi plaćanja komorskog doprinosa, ali sada je to drugačije. Obveza komorskog doprinosa nastupka tek nakon 2. godine.

HOK ima savjetodavnu liniju koja je dosta brza i besplatna. Bio sam kod njih osobno i mogu potvrditi da su korisni – posebno ako imaš konkretno pitanje o svom obrtu.

No, odmah po registraciji pazi na jednu stvar: lažne uplatnice. Razni prevaranti pretražuju Obrtni registar i šalju novoosnovanim obrtnicima lažne pozive na plaćanje koji izgledaju kao HOK ili druga službena tijela. Ništa ne plaćaj dok ne provjeriš direktno s HOK-om. Ovo nije rijetka pojava.

Ako zatvoriš obrt, možeš imati pravo na naknadu za nezaposlene. Uvjete provjeri u postu Zatvaraš obrt ili firmu? Evo kako dobivati naknadu u 2026.

Obrt uz radni odnos — može li i kako?

Da. Obrt možeš otvoriti i dok si zaposlen kod drugog poslodavca. U tom slučaju obrt je “druga djelatnost“. Ključne razlike: ne prijavljivuješ se HZMO-u jer već imaš osiguranje kroz poslodavca. Doprinose ne plaćaš mjesečno – obračunavaju se jednom godišnje prema ostvarenim primicima (Zakon o doprinosima, čl. 185.), prema tablici prikazanoj gore. I dalje vodiš Knjigu prometa i predaješ PO-SD do 15. siječnja.

Zaključak

Otvoriti obrt u Hrvatskoj 2026. stvarno je jednostavno. Deset minuta na e-Obrtu, sljedeći dan obrtnica u sandučiću.

No, prava priča počinje odmah nakon toga. Prijava HZMO-u na dan početka rada. Prijava Poreznoj upravi u roku od 8 dana. Odabir načina oporezivanja. Fiskalizacija ako naplaćuješ fizičkim osobama.

Svaki od tih koraka ima rok. Nitko te neće podsjetiti.

Zato postoji Projekt Hrvatska.

Iz pravnog kuta — Matea Martić, mag. iur.

Obrt nije pravna osoba. To znači da nema pravne odvojenosti između vas i vašeg obrta — za sve obveze koje obrt preuzme odgovarate osobno, cijelom svojom imovinom. Ako obrt nagomila dug prema Poreznoj upravi, dobavljačima ili trećim osobama, vjerovnici mogu posegnuti za vašom osobnom imovinom. Upravo zato je važno od prvog dana pratiti porezne i doprinosne obveze i ne dopustiti da se nakupljaju — jer za razliku od d.o.o.-a, ovdje ne postoji “štit” između vas i poslovnih rizika.

Najčešća pitanja

Da. Obrt možeš otvoriti uz radni odnos. U tom slučaju obrt ti je “druga djelatnost” i ne prijavljivuješ se HZMO-u jer već imaš osiguranje kroz poslodavca. Doprinose ne plaćaš mjesečno nego jednom godišnje, prema rješenju Porezne uprave koje dobiješ nakon predaje PO-SD obrasca.
Otvaranje obrta je potpuno besplatno od 1. rujna 2021. Nema upravnih pristojbi za upis u Obrtni registar. Jedini trošak koji dolazi odmah su doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje — ako je obrt tvoja jedina djelatnost, to je 290,98 eura mjesečno od prvog dana rada.
Prag od 60.000 eura je ujedno granica za paušalno oporezivanje i za obvezan ulazak u sustav PDV-a. Ako ga prijeđeš, od 1. siječnja iduće godine automatski prelaziš na oporezivanje prema poslovnim knjigama i postajete obveznik PDV-a. Paušalno oporezivanje više nije dostupno.
Na početku sam procijeniš u koji razred primitaka spadaš i Porezna uprava rješenjem utvrdi tvoj tromjesečni porez. Ako na kraju godine ispadne da si bio u nižem razredu nego što si prijavio, nitko te neće kazniti. Porezna uprava obračuna razliku i ti je jednostavno platiš.
Pečat nije zakonska obveza, ali je i dalje uobičajen u poslovnoj praksi. Za izradu je dovoljno donijeti kopiju Rješenja o registraciji obrta pečatorescu. Preporučuje se jer ubrzava ovjeru računa i poslovnih dokumenata.
Nakon registracije u Obrtni registar, razni prevaranti pretražuju javne podatke i šalju novoosnovanim obrtnicima lažne pozive na plaćanje koji izgledaju kao HOK ili druga službena tijela. Ništa ne plaćaj dok ne provjeriš direktno s HOK-om. Ovo nije rijetka pojava.

Napomena: Sadržaj na portalu Projekt Hrvatska služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja službeni pravni ili financijski savjet. Iako se trudimo osigurati točnost podataka, zakoni i natječaji u 2026. su podložni promjenama. Prije donošenja važnih odluka, obavezno se posavjetujte s ovlaštenim stručnjacima ili nadležnim institucijama.

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.