Temeljni kapital za j.d.o.o. je 1 euro. Za d.o.o. je 2.500 eura. Ali to nije jedina razlika – i nije ni najvažnija.

Kad netko prvi put otvara tvrtku u Hrvatskoj, obično pita samo jedno pitanje: koji oblik je jeftiniji za osnivanje? To je razumno pitanje. Ali nije dovoljno. J.d.o.o. i d.o.o. razlikuju se u načinu raspolaganja dobiti, u tome kako Vas percipiraju banke i partneri i u tome što Vas čeka kad tvrtka počne zarađivati. Ja sam odmah otvorio d.o.o. – imao sam sredstava, a htio sam od prvog dana poslovati ozbiljno. Nije bila greška. Ali znam da nije svačija situacija ista. Do kraja ovog vodiča znat ćete koja je razlika između ta dva oblika i kako odlučiti što je pravo za Vas.

Što je zapravo j.d.o.o. i čemu služi?

J.d.o.o. je pravni oblik koji je u Hrvatsku uveden kako bi se olakšao ulazak u poduzetništvo. Minimalni temeljni kapital iznosi 1 euro. Troškovi osnivanja kreću se između 105 i 180 eura. Namijenjen je onima koji žele testirati ideju bez velikog početnog ulaganja.

J.d.o.o. nije “manja verzija d.o.o.-a”. To je zaseban pravni oblik s vlastitim ograničenjima – i ona postaju vidljiva tek kad tvrtka počne zarađivati.

Pravna osnova: članak 390.a Zakona o trgovačkim društvima (ZTD, NN 111/93 i izmjene).

Tko ga može osnovati?

J.d.o.o. može imati najviše 5 članova (osnivača) i samo jednog direktora (člana uprave). Temeljni kapital mora biti uplaćen isključivo u novcu – unos stvari ili prava nije dopušten. Osnivanje je moguće klasičnim putem kod javnog bilježnika ili elektronički putem sustava START. Pravna osnova: članak 387. ZTD-a.

Ako razmatrate i obrt kao opciju uz j.d.o.o. i d.o.o., pogledajte naš vodič za otvaranje obrta u 2026. – u njemu prolazimo sve korake od ideje do prvog radnog dana.

Koja je razlika u troškovima osnivanja između j.d.o.o.-a i d.o.o.-a?

Razlika u troškovima osnivanja najčešći je razlog zašto početnici biraju j.d.o.o. Ali razlika nije samo u cifri – razlika je i u tome što dobivate za taj novac.

Za d.o.o. nije potrebno odmah uplatiti cijeli temeljni kapital. Dovoljno je odmah uplatiti najmanje 625 eura (četvrtinu iznosa), a ostatak u roku od godinu dana.

Što je zapravo temeljni kapital i može li se koristiti?

Temeljni kapital nije zaključan novac. Čim je društvo upisano u sudski registar, tim novcem možete plaćati redovne troškove poslovanja – računovodstvo, najam, oprema, sve što treba.

Svrha temeljnog kapitala je drugačija. To je iznos koji ste Vi kao fizička osoba uplatili iz vlastitog džepa u tvrtku. Time pokazujete da iza tvrtke stoji stvarna imovina. Vaša osobna imovina ostaje zaštićena – odgovornost je ograničena na imovinu društva, ne na Vaš privatni novac.

Mogu li troškove osnivanja platiti iz kapitala tvrtke?

Kod j.d.o.o.-a postoji zakonsko ograničenje: tvrtka smije snositi troškove osnivanja samo do visine od 250 eura, ali ne više od iznosa uplaćenog temeljnog kapitala (čl. 387. ZTD-a). Kod d.o.o.-a takvo ograničenje ne postoji.

Mora li direktor primati plaću i u j.d.o.o.-u i u d.o.o.-u?

Da. I to je jedna od najvažnijih stvari koje početnici ignoriraju.

Bez obzira na pravni oblik, ako direktor nije osiguran po drugoj osnovi, mora plaćati doprinose na minimalnu direktorsku osnovicu. To vrijedi čak i ako tvrtka nema prihoda taj mjesec.

Minimalna bruto osnovica za direktora u 2026. iznosi 1.295,45 eura mjesečno. Ukupni mjesečni trošak za tvrtku, s doprinosom za zdravstveno osiguranje (16,5%), iznosi 1.509,20 eura. Na godišnjoj razini to je minimalno 18.110 eura fiksnog troška.

Pravna osnova: Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za 2026. godinu (NN 150/25), članak 19.

Što znači “osiguran po drugoj osnovi”?

Ako ste zaposleni kod drugog poslodavca i tamo primate plaću jednaku ili višu od direktorskog minimuma, ta obveza se ne primjenjuje dvostruko. Ako primate plaću nižu od 1.295,45 eura, morate pokriti razliku doprinosa. Porezna uprava to utvrđuje godišnjim obračunom i naknadno izdaje rješenje za plaćanje.

Kako funkcionira isplata dobiti u j.d.o.o.-u?

Ovo je najvažnija praktična razlika između j.d.o.o.-a i d.o.o.-a. Kod d.o.o.-a možete dobiti raspodijeliti slobodno nakon poreza na dobit. Kod j.d.o.o.-a to nije slučaj.

J.d.o.o. mora svake godine unijeti 25% neto dobiti u zakonske rezerve. Tim novcem ne možete slobodno raspolagati.

To je zakonska obveza, ne preporuka. Propisana je člankom 390.a stavkom 5. ZTD-a.

Kada prestaje obveza izdvajanja 25% u rezerve?

Obveza prestaje tek nakon što j.d.o.o. provede formalni postupak dokapitalizacije i upiše povećanje temeljnog kapitala na iznos od 2.500 eura u sudski registar. To nije automatski proces – zahtijeva odluku članova društva i upis u registar prema člancima 457. do 461. ZTD-a.

Mora li se j.d.o.o. pretvoriti u d.o.o.?

Ne. Zakonom o trgovačkim društvima nije propisana zakonska obveza prelaska j.d.o.o.-a u d.o.o. To je česta zabluda.

J.d.o.o. može poslovati neograničeno dugo kao j.d.o.o. – pod uvjetom da poštuje sva ograničenja koja iz tog oblika proizlaze.

Pravna osnova: članak 390.a stavak 7. ZTD-a.

Što se događa kad temeljni kapital dosegne 2.500 eura?

Kad zakonske rezerve dostignu 2.500 eura, j.d.o.o. ne postaje automatski d.o.o. Morate provesti formalni postupak dokapitalizacije i upisati povećanje temeljnog kapitala u sudski registar. Tek tada prestaje obveza izdvajanja 25% dobiti. Postupak se može provesti na dva načina: iz rezervi tvrtke uz revizorsko izvješće ili gotovim novcem osnivača kod javnog bilježnika. Pravna osnova: članci 457. do 461. ZTD-a.

Koliko košta postupak dokapitalizacije?

To je skriveni trošak koji većina ljudi ne uzima u obzir kad otvara j.d.o.o.

Dokapitalizacija iz rezervi tvrtke zahtijeva angažman ovlaštenog revizora – trošak se kreće od 700 do 2.000 eura i više, ovisno o revizoru. Dokapitalizacija gotovim novcem osnivača je jeftinija, ali i dalje uključuje javnobilježničke troškove i sudsku pristojbu.

Otvoriš j.d.o.o. za 180 eura i misliš da si uštedio. Kad tvrtka krene zarađivati i dođe trenutak dokapitalizacije, platit ćeš dodatnih nekoliko stotina do tisuću i više eura za postupak koji kod d.o.o.-a od prvog dana ne postoji.

Točne troškove i postupak preporučujemo provjeriti sa stručnjakom koji vodi postupak.

Kako banke i partneri gledaju na j.d.o.o.?

Ovo je aspekt koji rijetko tko spominje kad uspoređuje ova dva oblika – a u praksi može biti presudan.

J.d.o.o. je potpuno legalan i jednako zaštićen oblik kao d.o.o. Odgovornost osnivača ograničena je na imovinu tvrtke u oba slučaja. Ali percepcija na tržištu nije ista.

Banke, leasing kuće i veći poslovni partneri često preferiraju d.o.o. D.o.o. im signalizira ozbiljnost i dugoročnu namjeru. U praksi to znači lakši pristup kreditiranju, lizingu i tenderima. Nije pravilo bez iznimke – ali vrijedi ga znati unaprijed.

Ja sam to iskusio osobno. D.o.o. mi je od drugog mjeseca 2024. dao okvir koji komunicira ozbiljnost prema partnerima – i nisam žalio taj početni trošak.

J.d.o.o. ili d.o.o. – kako se odlučiti?

Ne postoji univerzalno točan odgovor. Postoji odgovor koji je točan za Vašu situaciju.

Kada ima smisla odmah otvoriti d.o.o.

Otvorite d.o.o. ako imate sredstava za osnivanje, ako planirate surađivati s većim klijentima ili aplicirati na natječaje, ako tražite investitore ili financiranje od banke i ako želite od prvog dana izbjegnuti ograničenja isplate dobiti.

Kada ima smisla početi s j.d.o.o.

J.d.o.o. ima smisla ako testirate poslovnu ideju s neizvjesnim prihodima, ako nemate 2.500 eura slobodnog kapitala za osnivanje i ako ste svjesni da ćete 25% dobiti godišnje odvajati u rezerve dok ne dosegnete 2.500 eura.

Porez na dobit i PDV – ista pravila za oba oblika

Porezna pravila identična su za j.d.o.o. i d.o.o. Porez na dobit iznosi 10% za godišnje prihode do 1.000.000 eura, odnosno 18% za prihode iznad tog iznosa. Ulazak u sustav PDV-a ne ovisi o pravnom obliku – s knjigovođom možete dogovoriti da budete van sustava PDV-a sve dok godišnji prihodi ne prijeđu 60.000 eura. Pravna osnova: Zakon o porezu na dobit i Zakon o porezu na dodanu vrijednost.

Ako razmatrate i obrt kao treću opciju, pogledajte naš vodič za otvaranje obrta u 2026. – posebno ako tek istražujete koji oblik poslovanja odgovara Vašoj situaciji.

Niste sigurni što otvoriti?

Svaka situacija je drugačija. Vrsta posla, prihodi koje očekujete, partneri s kojima planirate surađivati – sve to utječe na odluku. Na konzultaciji prolazimo zajedno kroz Vašu konkretnu situaciju i zajedno odlučujemo što ima smisla otvoriti.