Netko Vam govori da radite sporije nego ostatak tima. Kolege Vas ignoriraju. Zadaci nestaju bez objašnjenja. Ili Vam jednostavno nije dobro i trebate bolovanje, ali bojite se kako će reagirati nadređeni.
Mnogi radnici u takvim situacijama ne poduzimaju ništa jer misle da nemaju izbora. Misle da bolovanje mogu izgubiti ako poslodavac nije zadovoljan. Da je jedini izlaz šutjeti i čekati.
Taj strah najčešće ne odgovara stvarnosti.
Bolovanje u Hrvatskoj nije privilegija. Zakonsko je pravo. A zakon jasno propisuje tko odlučuje o Vašoj radnoj sposobnosti i što se smije, a što ne smije za vrijeme bolovanja.
U ovom tekstu ću Vam objasniti kako bolovanje funkcionira, tko i koliko plaća, i koje su Vaše zakonske zaštite.
Što je bolovanje i kako se otvara u 2026.?
Bolovanje u pravnom smislu ne postoji kao pojam. Zakon koristi izraz privremena nesposobnost za rad (PNR). U svakodnevnom govoru kaže se i “doznaka”, po starom papirnatom dokumentu koji se više ne koristi.
PNR utvrđuje isključivo Vaš izabrani doktor obiteljske medicine. Poslodavac ne može sam zatvoriti Vaše bolovanje. Ne može odlučiti da ste sposobni za rad. Može tražiti urednu dokumentaciju, ali medicinska procjena nije u njegovoj nadležnosti.
Od 2023. u potpunosti je uveden sustav e-bolovanje. Liječnik elektronički otvara PNR, sustav automatski obavještava poslodavca. Vi ne morate ništa osobno donositi.
Što morate napraviti Vi
Čim osjetite da niste sposobni za rad, javite se liječniku. Ne čekajte. Postoji rok od 3 dana od početka nesposobnosti za rad. Ako propustite taj rok bez opravdanog razloga, možete izgubiti pravo na naknadu za to razdoblje.
Temelj: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, 105/25), Pravilnik o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz OZO (NN 37/2026, 56/2026)
Tko plaća bolovanje i koliko?
Prvih 42 kalendarska dana bolovanja snosi poslodavac. Od 43. dana preuzima HZZO. Ta granica od 42 dana broji se kumulativno kroz cijelu kalendarsku godinu, ne unutar jednog bolovanja.
To znači sljedeće. Ako ste u siječnju imali 20 dana bolovanja, a u kolovozu otvorite novo, poslodavac plaća samo preostalih 22 dana. Čim se iscrpi godišnji zbroj od 42 dana, svako sljedeće bolovanje ide na teret HZZO-a od prvog dana.
Postotak naknade
Na teret poslodavca: najmanje 70% prosječne bruto plaće iz zadnjih 6 mjeseci. Kolektivni ugovor ili pravilnik o radu mogu predvidjeti viši postotak. Minimum koji zakon jamči ne može biti niži od toga.
Na teret HZZO-a (od 43. dana):
- Prvih 6 mj. neprekidnog bolovanja: 70% osnovice
- Od 7. do 18. mj.: 80% osnovice
- Nakon 18 mj. iste dijagnoze: 50% zadnje naknade
Gornji limit HZZO-a od 1. kolovoza 2025.: 995,45 EUR/mj
Za radnike s prosječnim primanjima taj limit nije prepreka. Za visoko plaćene profesionalce može značiti osjetno manje od stvarne plaće.
Minimalna naknada na teret HZZO-a: 353,15 EUR/mj (80% proračunske osnovice)
Bez dovoljnog staža (9 mj. neprekidno ili 12 mj. s prekidima u zadnje 2 godine) naknada se utvrđuje u iznosu od 25% proračunske osnovice, osim kod ozljede na radu.
Kako se računa osnovica
Osnovica je prosječna bruto plaća isplaćena u 6 kalendarskih mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je nastupila PNR. U osnovicu ulaze redovna plaća, dodaci, regres i božićnica. Ne ulaze naknade za putne troškove, jubilarne nagrade ni nagrade za posebne uspjehe.
Za više o tome kako se plaća obračunava pogledajte bruto-neto kalkulator plaće 2026.
Kada bolovanje iznosi 100% i bez gornjeg limita?
Postoje slučajevi u kojima se ne primjenjuje ni limit od 995,45 EUR ni snižena stopa. To su iznimke koje zakon izričito propisuje.
100% osnovice BEZ gornjeg limita
- Ozljeda na radu ili profesionalna bolest – HZZO plaća od prvog dana
- Rodiljni dopust
- Bolovanje zbog posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
100% osnovice UZ gornji limit od 995,45 EUR/mj
- Komplikacije u trudnoći i porodu
- Njega bolesnog djeteta mlađeg od 7 godina (do 60 dana po bolesti)
- Darivanje organa
- Izolacija zbog zaraze
Kod ozljede na radu ne primjenjuje se ni uvjet prethodnog staža osiguranja. Pravo na 100% naknade postoji od prvog dana rada, od prvog dana bolovanja.
Paušalni obrtnici i samozaposleni: kako funkcionira bolovanje?
Paušalni obrtnik nema poslodavca koji plaća prvih 42 dana. HZZO preuzima od prvog dana, ali tek od 8. dana bolovanja.
Bolovanje kraće od 8 dana paušalni obrtnik ne može naplatiti. To je zakonski minimum za aktivaciju prava.
Osnovica za naknadu je posljednja prijavljena mjesečna osnovica za doprinose. Kod paušalnih obrtnika ona je često bliska zakonskom minimumu, što znači da je i naknada razmjerno niska u odnosu na stvarne prihode od obrta.
Za razliku od zaposlenog radnika, paušalni obrtnik ne može računati na 42 dana plaćenog bolovanja na teret nekoga drugog. Taj trošak apsorbira HZZO, ali tek od 8. dana i prema prijavljenoj osnovici.
Više o financijskim opcijama za obrtnike koji ostaju bez prihoda pogledajte u tekstu Zatvaraš obrt ili firmu? Evo kako dobivati naknadu u 2026.
Može li me poslodavac otpustiti dok sam na bolovanju?
Privremena bolest ili ozljeda nije opravdani razlog za otkaz. To izričito propisuje članak 117. stavak 1. Zakona o radu.
Poslodavac Vam tehničko-administrativno može uručiti otkaz za vrijeme bolovanja. Ali otkazni rok ne počinje teći dok ste na PNR-u. Propisuje to članak 121. Zakona o radu.
To znači da bolovanje produljuje Vašu zaštitu. Čak i ako otkaz dobijete u toku bolovanja, Vaš radni odnos ne prestaje dok se ne oporavite i dok ne istekne zakonski otkazni rok nakon povratka.
Apsolutna zabrana otkaza vrijedi samo u jednom slučaju: bolovanje zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Tu nema iznimke.
Po povratku s bolovanja imate pravo na povratak na isto radno mjesto. Ako se radno mjesto u međuvremenu ugasilo, poslodavac Vam mora ponuditi odgovarajuće alternativno radno mjesto.
Za sve detalje o otkaznim rokovima i zaštitnim periodima pogledajte vodič kroz radna prava u Hrvatskoj 2026. i tekst o tome zašto većina radnika ne dobije otpremninu koju im zakon jamči.
Najčešće greške na bolovanju
Javljanje liječniku kasno
Rok od 3 dana od početka nesposobnosti nije fleksibilan. Ako se javite tek četvrti ili peti dan bez dokumentiranog opravdanog razloga, možete izgubiti naknadu za propušteno razdoblje.
Rad za vrijeme bolovanja
Naknada se gubi u cijelosti za sve dane u kojima ste radili dok ste imali aktivno bolovanje. HZZO ima pravo na kontrolu. Inspekcija može doći na adresu boravka. Ako Vas zatekne kako radite, naknadu morate vratiti s kamatama.
Putovanje bez odobrenja liječnika
Bolovanje ne znači da ne smijete nikamo. Ali putovanje bez odobrenja liječnika može biti tumačeno kao kršenje obveza iz PNR-a.
Neprijavljivanje promjena HZZO-u
Svaku promjenu okolnosti (zaposlenje, otvaranje obrta, prestanak PNR-a) morate prijaviti HZZO-u u roku od 8 dana. Propuštanje znači obvezu vraćanja primljene naknade s kamatama.
Za detalje o godišnjem odmoru koji možda imate pravo iskoristiti ili naplatiti pogledajte vodič kroz godišnji odmor 2026.
Prava radnika u Hrvatskoj 2026. Što možeš tražiti, a što poslodavac mora dati.
Bez spama. Odjava jednim klikom.
Provjeri inbox za par minuta. Ako ne stigne, pogledaj u Spam ili Promotions folder i označi newsletter@projekthrvatska.com kao sigurnog pošiljatelja.
Bolovanje nije privilegija i ne možete ga izgubiti samo zato što poslodavac nije zadovoljan. Zakon jasno definira tko odlučuje o Vašoj radnoj sposobnosti, i to nije poslodavac.
Pravo postoji. Pitanje je samo znate li ga iskoristiti.
Iz pravnog kuta: Matea Martić, mag. iur.
Privremena nesposobnost za rad pravno je odvojena od radnog odnosa, ali ih mnogi radnici poistovjećuju. Poslodavac ne može utjecati na trajanje bolovanja jer o tome odlučuje isključivo liječnik primarne zdravstvene zaštite prema medicinskim kriterijima. Važno je znati i da otkazni rok ne teče za vrijeme PNR-a (čl. 121. Zakona o radu), što znači da bolovanje de facto produljuje zaštitu radnika čak i ako je otkaz već uručen. Jedina apsolutna zabrana otkaza vrijedi kod ozljede na radu ili profesionalne bolesti, dok u ostalim slučajevima otkaz može biti uručen, ali bez pravnog učinka dok traje bolovanje.
