Mnogi ljudi s invaliditetom rade i ne znaju što im pripada. Mnogi poslodavci plaćaju državi naknadu, a ne znaju da bi mogli dobiti novac. O pravima osoba s invaliditetom na radu jednostavno se premalo govori.

Posljedice se vide svaki dan. Radnik ne traži prilagođen stol ili drugačije radno vrijeme jer misli da nema pravo. Poslodavac izbjegava zapošljavanje jer ne zna da mu država može pokriti dio plaće.

Inkluzivno društvo ne gradi se lijepim riječima. Gradi se tako da ljudi znaju svoja prava i znaju kako ih ostvariti.

U ovom vodiču saznat ćete tko se u Hrvatskoj smatra osobom s invaliditetom. Saznat ćete koja prava imate na poslu i zašto je jedan upis važniji od same dijagnoze. Ako ste poslodavac, vidjet ćete koliko osoba s invaliditetom morate zaposliti i koliko novca možete dobiti.

Ovo je moje tumačenje propisa, napisano jednostavnim jezikom. Za Vašu konkretnu situaciju provjerite kod HZMO-a, HZZ-a ili Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Tko se smatra osobom s invaliditetom u Hrvatskoj?

Osoba s invaliditetom je osoba s dugotrajnim zdravstvenim oštećenjem koje joj otežava da radi i živi ravnopravno s drugima. Za prava na poslu važno je i da je upisana u poseban registar pri HZMO-u.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom govori o tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima. Ta oštećenja, zajedno s preprekama u okolini, mogu spriječiti osobu da ravnopravno sudjeluje u društvu.

Laički rečeno: invaliditet nije samo dijagnoza. To je dijagnoza plus prepreke. Osoba u invalidskim kolicima u zgradi bez rampe ima veći problem od iste osobe u zgradi s rampom.

Zašto je jedan upis važniji od same dijagnoze

Taj registar zove se Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom i vodi ga HZMO. Samo osobe upisane u njega ulaze u kvotu poslodavca i donose mu poticaje.

Dijagnoza bez upisa u Očevidnik za poslodavca ne vrijedi ništa. Ne ulazi u kvotu i ne donosi poticaje. Zato je upis prvi korak.

Tko se može upisati u Očevidnik

Prema Pravilniku o očevidniku, upisati se mogu osobe koje već imaju neki priznati status. Najčešći su:

• status osobe s oštećenjem prema propisima o socijalnoj skrbi (vid, sluh, govor, kretanje, živčani sustav, mentalno oštećenje, psihička bolest)
• status invalida rada prema mirovinskim propisima
• utvrđeno tjelesno oštećenje u dovoljnom postotku (tablica niže)
• status hrvatskog ratnog vojnog invalida te vojnog ili civilnog invalida rata
• status učenika s teškoćama u razvoju
• status osobe s invaliditetom priznat u drugoj državi EU-a
• uvjerenje o invaliditetu u odnosu na rad

Laički rečeno: ako već imate rješenje o invaliditetu iz nekog sustava, vjerojatno se možete upisati.

Napomena za povratnike: status priznat u drugoj državi EU-a, primjerice u Njemačkoj ili Austriji, zasebna je osnova za upis. Za tu osnovu ne treba novo hrvatsko uvjerenje. Poslodavac uz prijavu prilaže ovjereni prijevod strane isprave, a HZMO provjerava uvjete za upis.

Koliko tjelesnog oštećenja treba za upis

Vrsta oštećenja	Potrebno najmanje
Noga (donji ekstremitet)	60 %
Ruka (gornji ekstremitet)	70 %
Gubitak sluha	70 %
Jedno oštećenje druge vrste	80 %
Više oštećenja zajedno	90 %

Što ako nemate nijedan status

Tada Vam treba uvjerenje o invaliditetu u odnosu na rad. Procjenu radi centar za profesionalnu rehabilitaciju, a uvjerenje izdaje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Procjena je dostupna i zaposlenima i nezaposlenima.

Laički rečeno: stručnjaci procjenjuju koliko Vam zdravstveno stanje otežava posao. Ocjena ide od 0 do 4. Već ocjena 1 dovoljna je za upis u Očevidnik.

Kako se upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom?

Ne upisujete se sami. Upis radi poslodavac, prijavom HZMO-u, a Vi mu dajete dokaz o invaliditetu.

Poslodavac mora prijaviti i svaku kasniju promjenu u vezi s Vašim invaliditetom.

Korak po korak

1. Provjerite imate li neki od statusa s popisa iznad.
2. Ako nemate, potrebno Vam je uvjerenje ZOSI-ja o invaliditetu u odnosu na rad.
3. Dajte poslodavcu kopiju rješenja ili uvjerenja.
4. Poslodavac Vas prijavljuje HZMO-u.
5. Pitajte poslodavca je li upis proveden. Ne podrazumijevajte to.

Checklista dokumentacije

• rješenje ili uvjerenje o statusu (socijalna skrb, HZMO, ZOSI, braniteljski status)
• nalaz o postotku tjelesnog oštećenja, ako je to Vaša osnova
• ovjereni prijevod strane isprave, ako je status priznat u drugoj državi EU-a
• ugovor o radu na najmanje 20 sati tjedno

Laički rečeno: 20 sati tjedno je pola radnog vremena. Tko radi manje, ne ulazi u kvotu poslodavca.

Moram li poslodavcu reći da sam osoba s invaliditetom?

U prijavi za posao ne morate. Kad se zaposlite, poslodavcu morate reći ako Vaše stanje bitno utječe na posao.

Tu obvezu propisuje Zakon o radu. HZZ u svojim odgovorima na najčešća pitanja savjetuje da poslodavca informirate što ranije.

Što dobivate kad poslodavac zna

• prilagođen razgovor za posao i testiranje, primjerice više vremena ili pristupačan prostor
• prilagođeno radno mjesto i organizaciju rada
• upis u Očevidnik, a poslodavac dobiva poticaje za Vas

Poslodavac koji zna za Vaš status ima financijski razlog da Vas zadrži. Država mu pokriva dio troškova.

Što ako Vas poslodavac diskriminira

Prijavite to Državnom inspektoratu ili Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom.

Koja prava ima osoba s invaliditetom na radu?

Imate pravo na najmanje pet tjedana godišnjeg, otkazni rok dulji za mjesec dana i prilagođeno radno mjesto. Ako se javljate na posao u javnom sektoru, imate i prednost pred drugim kandidatima.

Pravo	Što to znači za Vas
Godišnji odmor	najmanje 5 tjedana umjesto 4
Otkazni rok	mjesec dana dulje
Prilagodba	radno mjesto po Vašoj mjeri
Prednost pri zapošljavanju	javni sektor, kad ste jednako dobri kao drugi kandidat

Godišnji odmor od najmanje pet tjedana

Ostali radnici imaju minimalno četiri tjedna. Vi imate najmanje pet tjedana svake godine. Kada godišnji propada i kako ga sačuvati, pročitajte u vodiču o pravima na godišnji odmor.

Dulji otkazni rok

Ako Vam poslodavac da redoviti otkaz, otkazni rok produljuje se za mjesec dana. To ne vrijedi ako je otkaz posljedica Vašeg lošeg ponašanja.

Primjer: kolega bez invaliditeta ima dva tjedna otkaznog roka. Vi imate dva tjedna i još mjesec dana.

Prilagođeno radno mjesto

Poslodavac Vam mora prilagoditi prostor, opremu i organizaciju posla. Zakon to zove “razumna prilagodba”.

Laički rečeno: “razumna” znači da trošak nije pretjeran za poslodavca. Rampa, prilagođen stol, program koji čita ekran ili drugačiji raspored smjena tipični su primjeri.

Ako je poslodavac za Vašu prilagodbu dobio novac od ZOSI-ja, ne smije Vam dati otkaz 24 mjeseca. Iznimka je otkaz zbog Vašeg lošeg ponašanja.

Prednost pri zapošljavanju u javnom sektoru

Prednost vrijedi u državnim tijelima, općinama, gradovima, županijama, javnim ustanovama i tvrtkama u vlasništvu države ili lokalne samouprave. Vrijedi samo kad ste jednako dobri kao drugi kandidat.

Kako se pozvati na prednost:

1. U prijavi na natječaj napišite da se pozivate na pravo prednosti kao osoba s invaliditetom.
2. Priložite dokaze da ispunjavate uvjete natječaja.
3. Priložite rješenje ili uvjerenje o invaliditetu.

Ako Vas ne prime, moraju Vam javiti tko je izabran u roku od 15 dana. Nakon toga imate 30 dana za prijavu inspekciji, a najkasnije 6 mjeseci od zapošljavanja drugog kandidata.

Napomena: prednost nemate ako Vam je prošli posao prestao Vašom krivnjom.

Mirovinska prava koja se tiču posla

Osobe s određenim dijagnozama, primjerice multiplom sklerozom, paraplegijom, sljepoćom, gluhoćom ili Downovim sindromom, mogu ostvariti staž s povećanim trajanjem. Zahtjev se podnosi HZMO-u.

Laički rečeno: godina rada računa Vam se kao više od godine staža, pa ranije ispunjavate uvjete za mirovinu.

Ako primate invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, možete raditi i puno radno vrijeme. Mirovina se ne ukida, nego se smanjuje dok radite.

Koliko osoba s invaliditetom mora zaposliti poslodavac?

Svaka firma s 20 ili više zaposlenih mora imati 3 % zaposlenih osoba s invaliditetom. Firme s manje od 20 zaposlenih tu obvezu nemaju.

Postotak propisuje Pravilnik o utvrđivanju kvote. Pravilo vrijedi za sve djelatnosti.

Laički rečeno: na svakih stotinu zaposlenih, troje trebaju biti osobe s invaliditetom.

Kako se računa kvota

Broj zaposlenih pomnožite s 3 %. Ako rezultat nije cijeli broj, zaokružuje se: ispod pola na manje, od pola naviše na više.

U broj zaposlenih ulaze i vlasnici koji su zaposleni u vlastitoj firmi. Osoba s invaliditetom ulazi u kvotu samo ako radi najmanje 20 sati tjedno i upisana je u Očevidnik.

Broj zaposlenih	Mora zaposliti	Naknada mjesečno ako ne zaposli nikoga	Naknada godišnje
1 do 19	nema obvezu	0 €	0 €
20	1	210 €	2.520 €
30	1	210 €	2.520 €
49	1	210 €	2.520 €
50	2	420 €	5.040 €
80	2	420 €	5.040 €
100	3	630 €	7.560 €
150	5	1.050 €	12.600 €
200	6	1.260 €	15.120 €
500	15	3.150 €	37.800 €

Iznosi vrijede za 2026., uz minimalnu plaću od 1.050 € bruto.

Primjer: firma sa 150 zaposlenih ima 3 osobe s invaliditetom upisane u Očevidnik. Treba ih 5. Nedostaju 2, pa plaća 2 × 210 € = 420 € mjesečno.

Koje firme nemaju obvezu

• nove firme, prve 2 godine od osnivanja
• proizvođači tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja
• zaštitne i integrativne radionice
• strana predstavništva, veleposlanstva i konzulati

U broj zaposlenih ne ulaze sezonski radnici, osobni asistenti te radnici na poslovima poput policije i vatrogasaca.

Što ako firma ne može zaposliti osobu s invaliditetom

Obvezu može ispuniti na drugi način. To se zove zamjenska kvota.

Mogućnosti su:

• naručiti posao od obrtnika ili firme osobe s invaliditetom
• naručiti posao od zaštitne ili integrativne radionice, ili od firme u kojoj više od pola radnika čine osobe s invaliditetom
• primiti učenika ili studenta s invaliditetom na praksu
• primiti osobu s invaliditetom na stručno osposobljavanje
• stipendirati učenika ili studenta s invaliditetom

Posao ili stipendija moraju vrijediti najmanje 210 € mjesečno za svaku osobu koja nedostaje. Ugovor se šalje ZOSI-ju u roku od 15 dana od potpisa.

Primjer: firma s 50 zaposlenih ne može zaposliti dvije osobe s invaliditetom. Umjesto toga naručuje tisak od zaštitne radionice u vrijednosti od najmanje 420 € mjesečno.

Što ako firma ne ispuni kvotu

Plaća državi 210 € mjesečno za svaku osobu koja nedostaje. Uz to su propisane i prekršajne kazne.

Za novac koji daje državi, firma može zaposliti osobu s invaliditetom i još dobiti poticaje. Naknada je najskuplja opcija.

Nagrada za firme koje zapošljavaju više

Firma koja zaposli više osoba s invaliditetom nego što mora dobiva 315 € mjesečno po svakoj osobi iznad kvote, najdulje 12 mjeseci.

Nagradu dobivaju i male firme, s manje od 20 zaposlenih, koje zapošljavaju osobu s invaliditetom. Zahtjev se šalje do 20. u sljedećem mjesecu.

Koje poticaje poslodavac može dobiti za zapošljavanje osobe s invaliditetom?

Država preko ZOSI-ja pokriva dio plaće, doprinosa, prilagodbe radnog mjesta, prijevoza i obrazovanja. Uvjet je da osoba radi najmanje 20 sati tjedno i da je upisana u Očevidnik.

Sve poticaje propisuje Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Što država plaća	Koliko	Što treba
Dio plaće	10 % do 70 % bruto plaće	procjena centra za profesionalnu rehabilitaciju
Doprinos za zdravstveno	75 %	upis u Očevidnik
Prilagodba prostora ili opreme	do 42.000 € po osobi	plan prilagodbe centra
Prijevoz na posao	mjesečna karta ili 0,13 € po km	isplaćen prijevoz radniku
Tečajevi i obrazovanje	50 % do 70 % troška	ovisno o veličini firme

Laički rečeno: ako osoba s invaliditetom radi sporije od prosječnog kolege, država poslodavcu nadoknađuje razliku kroz subvenciju plaće. Koliki je postotak, određuje stručna procjena.

Napomena: državne i javne ustanove ne mogu dobiti većinu ovih poticaja.

Rokovi koje ne smijete propustiti

• dio plaće i doprinosa: zahtjev najkasnije 30 dana nakon isplate plaće
• prijevoz: zahtjev do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec
• prilagodba i obrazovanje: zahtjev prije nego što počnete

Ako zakasnite, gubite novac za to razdoblje.

Ako ste osoba s invaliditetom i imate vlastiti posao

Ako imate obrt, d.o.o. ili drugi oblik samozapošljavanja, možete dobiti 132,73 € mjesečno kao potporu za održivost. Većinu ostalih poticaja možete koristiti kao i drugi poslodavci.

HZZ ili ZOSI: koja je razlika

HZZ pomaže da se nezaposlena osoba zaposli, pa se zahtjev šalje prije zapošljavanja. ZOSI pomaže da osoba zadrži posao, pa se zahtjev šalje dok već radi. Oboje se može koristiti, ali ne za isti trošak.

Kako funkcioniraju HZZ potpore, vidite na primjeru potpore za zapošljavanje mladih.

Zaključak

Prava osoba s invaliditetom na radu postoje i jasno su zapisana. Problem je što ih premalo ljudi zna.

Radnik koji zna svoja prava traži prilagodbu umjesto da šuti. Poslodavac koji zna pravila umjesto naknade plaća plaću, a država mu pomaže. Tako inkluzivno društvo izgleda u praksi.

Širu sliku o tome što Vam kao radniku pripada donosi vodič o radnim pravima u Hrvatskoj. Roditelji djece s teškoćama u razvoju svoja prava pronaći će u vodiču o pravima majki djece s teškoćama u razvoju.

Ako poslodavcu trebate pokazati propis

Pravo ili obveza	Propis	Članak
Definicija osobe s invaliditetom	ZPRZOSI	čl. 3.
Razumna prilagodba	ZPRZOSI	čl. 7. i 12. st. 4.
Prednost pri zapošljavanju	ZPRZOSI	čl. 9.
Otkazni rok dulji za mjesec dana	ZPRZOSI	čl. 12. st. 2.
Najmanje 5 tjedana godišnjeg	ZPRZOSI	čl. 12. st. 3.
Obavijest poslodavcu o zdravstvenom stanju	Zakon o radu	čl. 24.
Tko se upisuje u Očevidnik	Pravilnik o očevidniku	čl. 4. i 8.
Kvota 3 % i zamjenska kvota	Pravilnik o utvrđivanju kvote	čl. 6., 7. i 11.
Naknada i nagrada	Pravilnik o utvrđivanju kvote	čl. 17. i 19.
Poticaji ZOSI-ja	Pravilnik o poticajima	čl. 5. do 43.

ZPRZOSI: Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.