Danas u Hrvatskoj više nije pitanje “može li se”, nego “kako najbolje”. Ako radite puno radno vrijeme, a imate vještinu koju želite dodatno naplatiti, niste osuđeni na otvaranje firme i borbu s birokracijom od prvog dana. 2026. godina donosi nam jasna pravila za one koji žele testirati svoje granice, ali i digitaliziranu Poreznu upravu koja lakše nego ikad vidi tko “igra pošteno”.
Često mi na konzultacije dolaze ljudi sa strahom u očima: “Drago, smijem li ja voziti Uber vikendom ili raditi dizajn za drugu firmu, a da me moj šef ne otpusti?”. Odgovor je u većini slučajeva – da. Poznajem ljude koji su tu transparentnost iskoristili kao polugu. Rekli su šefu: “Radim ovo sa strane, to me čini sretnijim i financijski stabilnijim.” Rezultat? Veće poštovanje i čisti računi.
1. Ugovor o dodatnom radu (Zlatni standard)
Ovo je najsigurnija i zakonski najuređenija opcija za kontinuirani rad. Prema Zakonu o radu (članci 18.a i 18.b), radnik koji radi u punom radnom vremenu (40 sati tjedno) može sklopiti ugovor s drugim poslodavcem.
Laički rečeno: To je onaj popularni “rad u 18 sati”. Zamislite da ste programer od 8 do 16, a dva puta tjedno po 4 sata navečer predajete na nekom učilištu. To je čisti dodatni rad.
Ključna pravila o satnici:
- Tjedno: Do 8 sati (redovno).
- Nejednak raspored: Do 16 sati tjedno, ali prosjek u 4 mjeseca ne smije prelaziti 8 sati tjedno.
- Godišnji limit: Do 180 sati “prekovremenog” dodatnog rada, uz Vašu pisanu izjavu.
Odobrenje matičnog poslodavca:
Dobra vijest za 2026. godinu: Suglasnost Vam NIJE potrebna. Dužni ste samo pisano obavijestiti matičnog poslodavca prije početka rada. On Vam to može zabraniti samo u dva slučaja:
- Ako idete raditi kod direktne konkurencije (zakonska zabrana natjecanja).
- Ako se taj rad preklapa s Vašim radnim vremenom u prvoj firmi.
2. Ugovor o djelu (Honorarni posao)
Ovo nije radni odnos, već opcija za jednokratne zadatke. Ovdje ne prodajete svoje vrijeme, već rezultat.
Laički rečeno: Ako Vas netko angažira da mu naslikate portret ili popravite krov, to je ugovor o djelu. Naručitelja ne zanima kad ste počeli ni u čemu ste radili, zanima ga samo gotov portret ili krov koji ne prokišnjava.
Opasnost: Prikriveni radni odnos
Prema ZOR-u (čl. 10), ako radite preko ugovora o djelu, a zapravo imate radno vrijeme, sjedite u uredu naručitelja i on Vas nadzire – Vi ste u prekršaju.
- Kazne: Porezna i inspekcija ovo tretiraju kao neprijavljeni radni odnos.
- Porezni tretman: Isplaćuje se kao “Drugi dohodak”. Imate staž, ali nemate pravo na godišnji ili bolovanje.
3. Paušalni obrt i granica isplativosti
Paušalni obrt je sjajan za freelancere, ali uz oprez na čl. 27.a Zakona o porezu na dohodak. Porezna u 2026. strogo provjerava tko kontrolira Vaše ponašanje i financije. Ako imate samo jednog klijenta koji Vam daje laptop i određuje godišnji, to je prikriveno zapošljavanje.
Isplati li se obrt ispod 5.000 EUR?
Iako ga možete otvoriti bilo kada, sociološki i ekonomski gledano, 5.000 EUR godišnje je granica razuma.
- Ispod 5.000 EUR: Troškovi doprinosa, bankovnih naknada i administracije često su veći od porezne uštede. Ugovori o djelu su ovdje “majka mudrosti”.
- Iznad 5.000 EUR: Paušalni obrt postaje pobjednik zbog niskih fiksnih stopa.
Pregledna tablica: Koji model odabrati?
| Kriterij | Ugovor o dodatnom radu | Ugovor o djelu | Paušalni obrt |
| Status | Radni odnos (ZOR) | Obvezni odnos (ZOO) | Samostalna djelatnost |
| Satnica | Max 8h tjedno | Nema (bitan je rok) | Neograničeno |
| Šef / Nadzor | Da (subordinacija) | Ne (samostalnost) | Vi ste šef |
| Prava | Godišnji, bolovanje, staž | Nema (samo honorar) | Sami si plaćate sve |
| Dozvola | Samo obavijest matičnom | Nije potrebna | Nije potrebna |
| Rizik | Minimalan | Visok (prikriveni rad) | Porezni nadzor (ovisnost) |
Dragin zaključak: Nemojte se bojati rasti. Hrvatski sustav u 2026. nudi načine da se legalno zaradi druga plaća bez da odmah skačete u vatru poduzetništva. Krenite s ugovorom o dodatnom radu, testirajte tržište, a kad posao preraste 5.000 EUR – vidimo se na kavi da otvorimo taj obrt.
Napomena: Sadržaj na portalu Projekt Hrvatska služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja službeni pravni ili financijski savjet. Iako se trudimo osigurati točnost podataka, zakoni i natječaji u 2026. su podložni promjenama. Prije donošenja važnih odluka, obavezno se posavjetujte s ovlaštenim stručnjacima ili nadležnim institucijama.
