Najgore što možete napraviti kao obrtnik je ignorirati brojke dok vas netko drugi ne podsjeti na njih. Većina ljudi s kojima radim priđe mi tek kad su već pogriješili, a pogreška oko praga od 60.000 eura godišnjeg prometa zna biti skupa. Prelazak praga od 60.000 eura znači da od idućeg dana postajete obveznik PDV-a.

Nitko ne voli ovu temu dok ga ne pogodi. A kad pogodi, obično je već kasno za mirno planiranje.

U ovom tekstu saznat ćete što se točno zbraja u prag, što se ne zbraja, koji su rokovi, što radi paušalni obrt nakon prelaska i zašto postoji važna razlika između PDV praga i paušalnog praga ako radite sa stranim klijentima. Na kraju ću vam reći i zašto je moja prva preporuka svima koji se približavaju pragu jedna jedina stvar.

Što je točno prag od 60.000 eura?

Prag od 60.000 eura nije ukupan prihod vaše djelatnosti. To je oporezivi promet unutar Hrvatske, iznos koji ste izdali u računima za robu i usluge obavljene na hrvatskom tržištu.

Prag od 60.000 eura odnosi se na godišnji promet u Hrvatskoj, bez PDV-a, ostvaren tijekom kalendarske godine.

Prag je definiran člankom 90. Zakona o PDV-u i primjenjuje se od 1. siječnja 2025. godine. Službeni tekst Zakona možete pročitati na zakon.hr.

Laički: ne gleda se koliko vam je novca ušlo na račun. Gleda se koliko ste izdali računa za robu i usluge na području Hrvatske.

Što se uključuje u prag

• vrijednost isporuka robe i usluga koje obavljate u Hrvatskoj
• transakcije nekretninama koje su dio vaše djelatnosti
• isporuke oslobođene PDV-a po člancima 45-49 Zakona o PDV-u

Što se NE uključuje u prag

• kupovina robe iz EU
• uvoz robe iz zemalja izvan EU
• usluge koje obavljate poslovnim subjektima u EU ili izvan EU (B2B s prijenosom porezne obveze)
• primljene usluge na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze
• prodaja vaše osobne imovine (auto, osobni stan)
• pozajmice i prijenosi između vaših računa
• isporuka materijalne i nematerijalne imovine obrta (stroj, oprema)

Što s uslugama inozemnim klijentima?

Puno obrtnika u IT-u, dizajnu, konzaltingu i prijevodu radi sa stranim klijentima. Pravilo:

• Poslovni klijent u EU (B2B), račun ide bez hrvatskog PDV-a, s napomenom o prijenosu porezne obveze prema čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u. Ne ulazi u prag od 60.000 eura.
• Poslovni klijent izvan EU (SAD, UK, Švicarska), isti princip, račun bez PDV-a, ne ulazi u prag.
• Fizička osoba u EU (B2C), mjesto oporezivanja je Hrvatska, ulazi u prag. Iznimka su digitalne usluge iznad 10.000 eura godišnje gdje se aktivira OSS shema.

Laički: kad fakturirate tvrtku u Njemačkoj, Austriji ili Americi, taj račun ne ulazi u vaših 60.000 eura.

Što s najmom stana?

Sve se gleda po OIB-u, ne po obrtu. Porezna uprava vidi iste brojeve na istom OIB-u bez obzira izdajete li račun kao obrt ili kao fizička osoba.

Razlika je u prirodi posla:

• Dugoročni najam stana fizičkim osobama, ne računa se u prag. To nije gospodarska djelatnost, nego privatna imovina, porezno se vodi posebno.
• Zakup poslovnog prostora ili dnevni turistički najam, računa se u prag. To je gospodarska djelatnost.

Ne gleda se forma, gleda se priroda posla.

Specijalni slučaj: paušalac koji radi samo s EU tvrtkama

Scenarij koji malo ljudi razumije, a pogađa cijelu generaciju IT freelancera, dizajnera i konzultanata koji rade s europskim tvrtkama.

Ako ste paušalni obrt i fakturirate isključivo poslovnim klijentima u EU (reverse charge računi), vaši računi ne ulaze u prag od 60.000 eura za PDV. Teoretski možete zaraditi 100.000 ili 150.000 eura godišnje i nikad ne ući u PDV sustav.

Ali paušalno oporezivanje ima svoj zaseban prag.

Prema članku 82. Zakona o porezu na dohodak, za paušalno oporezivanje prag ukupnih godišnjih primitaka iznosi također 60.000 eura, i tu se zbrajaju SVI primitci, bez obzira dolaze li iz Hrvatske ili iz EU.

• PDV prag, samo promet u Hrvatskoj, EU B2B ne ulazi
• Paušalni prag, svi primitci, EU B2B ulazi

Laički: kad fakturirate Berlinu, ne ide u PDV prag, ali ide u paušalni prag.

Što to znači u praksi? Paušalac s 80.000 eura prihoda iz EU B2B klijenata:

1. izlazi iz paušalnog oporezivanja i prelazi na vođenje poslovnih knjiga
2. NE ulazi u PDV sustav, ostaje mali porezni obveznik
3. plaća porez na dohodak u dvije stope koje određuje grad ili općina prebivališta, u rasponu koji Zakon dopušta
4. obračunava doprinose prema stvarnom dohotku umjesto minimalnih paušalnih doprinosa

Većina paušalaca sa stranim klijentima za ovo ne zna unaprijed. Saznaju tek kad im knjigovođa u siječnju kaže da moraju na poslovne knjige.

Kada točno postajete obveznik PDV-a?

Ne postajete obveznik 1. siječnja sljedeće godine. Ne postajete ni prvog u idućem mjesecu. Postajete obveznik prvog dana koji slijedi nakon dana prelaska praga.

Ako ste račun koji vas prebacuje preko 60.000 eura izdali u utorak, u srijedu ste već PDV obveznik.

To je definirano člankom 186. Pravilnika o PDV-u.

Rok za prijavu Poreznoj upravi

Od dana prelaska praga imate 8 dana da obavijestite nadležnu ispostavu Porezne uprave. Prijavljujete se putem Obrasca P-PDV na ePoreznoj.

Laički: prije nego vam mjesec prođe, morate znati jeste li prešli prag i morate reagirati.

Ako propustite rok, Porezna uprava vas može upisati u registar PDV obveznika po službenoj dužnosti i obračunati vam PDV unatrag s kamatama. Kazne se kreću od 130 do 66.360 eura za fizičku osobu obrtnika.

Što se mijenja prvi dan nakon prelaska?

Računi koje izdajete od sada

Svaki račun mora sadržavati obračun PDV-a. Standardna stopa je 25 posto, snižene stope 13 i 5 posto za određene djelatnosti. Na računu mora biti jasno iskazana osnovica, stopa, iznos PDV-a i ukupni iznos.

PDV obračun

Podnosite Obrazac PDV mjesečno ili tromjesečno, ovisno o visini prometa. Rok: do 20. dana u mjesecu za prethodno porezno razdoblje. Uz PDV obrazac idu i Obrazac PDV-S i Obrazac ZP ako imate transakcije s EU.

Pretporez

PDV koji plaćate na ulazne račune (računovodstvo, materijal, oprema, alati) sada možete odbiti od PDV-a koji obračunavate klijentima. To je pretporez. Može značajno smanjiti vaš neto porezni teret ako imate puno ulaznih troškova.

Knjigovodstvo i eRačuni

Vode se Knjiga ulaznih računa i Knjiga izlaznih računa elektronički. Od 1. siječnja 2026. svi PDV obveznici u B2B transakcijama moraju izdavati strukturirane eRačune koji se fiskaliziraju i šalju Poreznoj upravi.

Čuvanje dokumentacije

Rokovi se dijele u dvije kategorije:

• Fiskalizirani eRačuni, 6 godina od isteka godine izdavanja (Zakon o fiskalizaciji), u izvornom elektroničkom obliku
• Knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, najmanje 11 godina (Zakon o računovodstvu, NN 85/2024)

Laički: eRačuni idu u e-arhivu 6 godina. Knjige i isprave 11 godina.

Printanje eRačuna i čuvanje kao papira nije u skladu sa zakonom.

Što se događa ako si paušalni obrt?

Ovdje se pogodite dvostruko. Ne ulazite samo u PDV sustav, izlazite iz paušalnog oporezivanja.

Paušalac koji prijeđe prag od 60.000 eura u kalendarskoj godini obvezan je od 1. dana mjeseca koji slijedi nakon prelaska voditi poslovne knjige.

Porezna uprava donosi rješenje o plaćanju predujma poreza na temelju poslovnih knjiga. Više ne plaćate fiksni paušalni porez po razredima, nego porez na dohodak na razliku između primitaka i izdataka po stopama 24 i 36 posto.

Konkretno što radite

1. Podnesete Obrazac P-PDV u roku 8 dana od prelaska praga
2. Podnesete Obrazac PO-SD za razdoblje u kojem ste bili paušalac
3. Razliku primitka iznad 60.000 eura iskazujete u Knjizi primitaka i izdataka (KPI) kao ostvareni primitak mjeseca u kojem ste prešli prag
4. Od prvog dana idućeg mjeseca vodite poslovne knjige
5. Razmišljate o obliku poslovanja za dalje, ostajete na obrtu dohodovnjaku ili idete na j.d.o.o. ili d.o.o.

Ako razmatrate promjenu oblika, pročitajte vodič o razlici između j.d.o.o. i d.o.o. i kako izgleda prijenos gospodarske cjeline iz obrta u d.o.o.

Cijene nakon prelaska: dižeš 25 posto ili apsorbiraš?

Poslovna odluka koja ljude najviše muči.

B2B klijenti: nevidljiva promjena

Ako radite s poslovnim subjektima koji su sami u PDV sustavu, podizanje cijene za 25 posto je za njih nevidljivo. Oni taj PDV odbiju kao pretporez. Klijent ne osjeti razliku, vi ne gubite zaradu.

B2C klijenti: razgovor koji malo tko vodi

Kod fizičkih osoba podizanje cijene je stvarno skuplje. Dvije krajnosti koje redovito vidim:

• netko naglo digne cijenu 25 posto i izgubi dio klijenata
• netko apsorbira cijeli PDV u postojeću cijenu i sebi uzme 20 posto manje zarade

Ja uvijek savjetujem treću opciju. Razmislite možete li trošak podijeliti s klijentima. Nema smisla sebe kazniti. Razgovarate s klijentima, objasnite situaciju, tražite srednji put: vi dignete cijenu za dio, sami apsorbirate dio. Klijenti to razumiju kad je razgovor pošten.

Laički: ulaz u PDV nije samo vaš problem. Tržište ga nosi zajedno s vama ako znate kako ga postaviti.

Najčešće greške kad se prelazi prag

1. Kasna prijava. Čekanje “da vide kako će biti” dok ne prođe 8 dana. Već ste u prekršaju.
2. Nepraćenje prometa mjesec po mjesec. Saznaju u prosincu da su prešli prag u kolovozu.
3. Misle da im privatni najam stana ulazi u prag. Ne ulazi ako je dugoročan i izvan djelatnosti.
4. Ne znaju razliku između prometa i prihoda. Prodaja osobne imovine, pozajmice i prijenosi između računa ne ulaze u prag.
5. Misle da EU B2B prihodi ulaze u PDV prag. Ne ulaze. Ali ulaze u paušalni prag. To su dvije različite stvari.
6. Izdaju račune bez PDV-a nakon prelaska. Moraju ispravljati unatrag i snositi razliku.
7. Nemaju knjigovođu dok ne prijeđu prag. Tada im treba hitno, a nijedan dobar knjigovođa nije slobodan.

Moj savjet: knjigovođa prije nego što pređete prag

Ovo vam govorim iz iskustva. Puno ljudi se boji što će se dogoditi kad prijeđu prag, a paničare tek kad je pitanje već aktualno.

Ako ste u listopadu ili studenom na 50.000 eura prometa i realno je da do kraja godine prijeđete 60.000, nabavite knjigovođu odmah. Ne u prosincu. Ne u siječnju.

Dobar knjigovođa će vam:

• napraviti projekciju kada ćete realno prijeći prag
• pripremiti prijavu unaprijed
• pomoći sa strategijom cijena za B2B i B2C klijente
• predložiti je li isplativ prelazak na d.o.o. ili ostanak na obrtu
• obračunati pretporez koji ste propustili

Čekanje košta. U vremenu, u novcu, u živcima.

Kada se isplati dobrovoljno ući u PDV sustav prije praga?

Dobrovoljan ulazak u PDV je poslovno pametan potez kad:

• radite pretežno s B2B klijentima koji su u PDV sustavu
• imate puno ulaznih računa s PDV-om (računala, oprema, softver, usluge)
• planirate investirati u opremu i želite odbiti pretporez
• ciljate rast iznad praga u sljedećih 12-18 mjeseci

U tim slučajevima pretporez koji možete odbiti često nadilazi administrativni trošak. Ako dobrovoljno uđete u PDV, obvezni ste 3 kalendarske godine ostati u sustavu i primjenjivati redovno oporezivanje.

Ovo je odluka koju ne donosite sami. Razgovarate sa svojim knjigovođom, gledate brojke, procjenjujete strategiju. Isto kao i s odlukom o tome treba li vam poslovni plan za dalje.

Zaključak

Prag od 60.000 eura nije nešto od čega se treba bojati. Ono čega se treba bojati je nepripremljenost. Pratite promet mjesec po mjesec, znajte što ulazi u prag, i uzmite knjigovođu prije nego što ga stvarno trebate.